Fokus ROMI.HR

Kako u cjelini ocjenjujete aktualnu situaciju poštovanja manjinskih nacionalnih prava u Vukovarsko-srijemskoj županiji s naglaskom na mađarsku nacionalnu manjinu koju predstavljate i koliko ste dugo vi osobno aktivni u ostvarivanju prava manjina?
U Udruzi mađarske nacionalne manjine sam na tim vodećim funkcijama aktivna oko deset godina, a kada je riječ o Koordinaciji nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije zadnje dvije godine. Smatram kako sam vrlo dobro upućena u problematiku poštovanja prava nacionalnih manjina, kada je riječ o zakonskoj regulativi, a pogotovo kada je riječ o stanju na terenu, u svim naseljima naše Županije. Odmah mogu reći kako su nama kao „manjincima“, kao i pripadnicima većinskog naroda zajednički ekonomski problemi koji nas doista opterećuju jer situacija u gospodarskom smislu je vrlo teška. Velika je nezaposlenost, puno je obitelji u nezavidnoj socijalnoj situaciji uvjetovanoj nemogućnosti ostvarivanja većih prihoda od kojih bi se moglo dostojnije živjeti. Mogli bi reći kako je ovdje kod nas slično kao i u drugim dijelovima Hrvatske, samo u tom ekonomskom smislu još i teže. Konkretno, velika je depopulacija i najviše iz Hrvatske u druge naprednije zemlje Europske unije odlaze mlade obitelji u potrazi za osiguravanjem bolje egzistencije i boljeg životnog standarda.

Kada govorimo o tome kako ovdje žive pripadnici mađarske nacionalne manjine, mogu reći kako smo poštovani članovi šire zajednice, kao zapravo i u cijeloj Hrvatskoj i nema tu nikakvim netrpeljivosti ili nekakvih problema po nacionalnoj osnovi. Tome doprinosi, po meni, jako dobra suradnja dviju država, Mađarske i Republike Hrvatske. Posebno moram iskazati zadovoljstvo kada je riječ o zakonskoj regulativi zaštite naših manjinskih nacionalnih interesa u Hrvatskoj. To je na vrlo visokoj razini.

Što se tiče školstva i kulture, mi sve naše specifične kulturne vrijednosti možemo afirmirati i njegovati u potpunosti i možemo govoriti na svom materinjem jeziku. Župan gospodin Božo Galić osobno ali i druga tijela Županije imaju razumijevanja za naše probleme i potrebe tijekom godine što je, po meni, jako značajno jer ta suradnja mora postojati kako bi se realizirali projekti i programi.

Što možete posebno izdvojili od aktivnosti tijekom godine koja je približava kraju, a koje su vezane uz nacionalne manjine u Vukovarsko-srijemskoj županiji?

Kod nas je jako zanimljiva situacija, jer u Koordinaciji su zastupljene brojne nacionalne manjine i gotovo svi su jako aktivni, od Slovaka, Rusina, Srba, Bošnjaka, Roma, Albanaca, Nijemaca, Ukrajinaca i nas Mađara. Posebno je to vidljivo kroz događaje kojima se njeguje tradicionalni običaji i kultura pojedinih manjinskih zajednica. Tu su događaji vezani uz predškolski odgoj, škole, jezike. Osobno smatram kako su možda u najboljoj situaciji pripadnici srpske nacionalne manjine, jer su oni najbrojnija manjinska zajednica koja samim tim ima i najviše mladih, najaktivniji su i imaju tijekom godine najviše prigodnih događanja.

Nama pripadnicima malobrojnijih manjina je malo teže upravo zbog te brojnosti, no mi se trudimo ne dozvoliti da zamru neki tradicionalni događaji koji su vezani uz tradiciju naših matičnih država. Tu se jako trudimo mi stariji koji smo si uzeli u zadatak da ponajprije mladima moramo prenijeti znanja o našoj tradiciji i kulturi, kako bi to oni dalje mogli prenijeti svojoj djeci i tako bi se osigurala naša opstojnost. Najveća vrijednost je očuvanje materinjeg jezika. Time se posebno ponosimo i to nas posebno definira kao Mađare. Time demonstriramo naš identitet.

Pojedine manjine imaju i neke dodatne specifične probleme, npr. Rusini nemaju svoju matičnu zemlju, a na području naše Županije najbrojniji su u Hrvatskoj. Oni su posebno aktivni, što je za svaku pohvalu. Vidite, oni nemaju financijsku ili bilo kakvu drugu potporu sličnu onoj kakvu ostvaruju manjine koje imaju svoje matične države. Mi Mađari pišemo jako puno projekata koje prezentiramo našoj matičnoj državi i temeljem toga ostvarujemo odgovarajuće potpore. U tom kontekstu mislim, prije svega, na naše tradicionalne kulturne manifestacije tijekom godine.

Na razini Koordinacije svake godine obilježavamo Dan nacionalne manjine. To je jedan doista hvale vrijedan događaj, kom prigodom predstavnici svih nacionalnim manjina primjerice predstavljaju svoju gastronomiju, narodne nošnje, običaje, plesove. To je uvijek cjelodnevno druženje koje smatram izuzetno dobrim i značajnim. Osobno, ja bih to još malo proširila, no financijske prilike nam to ne dozvoljavaju. Napomenula bih i događaj 17. studenog kada svake godine u Vukovaru predstavnici nacionalnih manjina polažu vijence u spomen na sve poginule u Domovinskom ratu.

Nas kao medij koji posebno prati položaj i ostvarivanje prava romske nacionalne manjine posebno zanima kava je situacija u Vukovarsko-srijemskoj županiji kada je riječ o položaju Roma?
Gospodin Seljman Gušani je dugogodišnji uvaženi predstavnik ljudi iz romske zajednice koji nas predstavnike drugih manjina informira o tome kakva je situacija u vezi Roma na području Županije. Upoznati smo s primjerima gdje je nužna pomoć ljudima iz romskih obitelji koji žive u teškim socijalno-ekonomskim uvjetima. Gospodin Gušani i mi iz Koordinacije u vezi s tim kontaktirali smo i gradonačelnika Vukovara koji je iskazao razumijevanje te nastoji konkretno pomoći. Postoji socijalna samoposluga i općenito je organizirana socijalna služba koja nastoji pobrinuti se o socijalno ugroženim obiteljima, kako romske, tako i svih drugih nacionalnosti. Postoje nastojanja kako bi se ljudima iz romske zajednice pomoglo da se na određeni način objedine i zajednički djeluju na području cijele Županije, no tu za sada nismo u potpunosti uspjeli jer postoje po nama problemi organizacijske prirode.

Neki Romi iz pojedinih naselja nisu spremni više se osobno angažirati, kako za sebe tako i za svoje sunarodnjake. Ipak i tu mislim kako ćemo u što skorije vrijeme postići napredak. Konkretno, trebalo bi napraviti svojevrsnu koordinaciju romskih udruga i predstavnika no to im ne možemo organizirati mi Mađari ili pripadnici drugih manjina, već to moraju sami uraditi.

Mi smo održali niz sastanaka i za Rome posebno sa željom kako bi smo ih upoznali sa mogućnostima korištenja sredstava iz EU fondova. Posebno po tom pitanju, koliko mi je poznato, angažirani su i njihovi predstavnici na višoj državnoj razini. Nadam se kako će u dogledno vrijeme tu biti pozitivnih rješenja i napretka kako bi bilo njima više koristi.

U ovom našem razgovoru spominjemo neke važne osobe poput gradonačelnika Vukovara, župana ili pojedinih manjinskih lidera, no za pretpostaviti je kako vjerojatno ima još osoba koje imaju senzibiliteta za manjinsku problematiku i koje vam pomažu?
Pa naravno, u pravu ste. U tom kontekstu trebalo bi spomenuti rad nevladinih udruga, brojnih drugih organizacija, zaklada i institucija, ali isto tako i pojedince koji su, kako vi kažete, uvijek spremni pomoći predstavnicima nacionalnih manjina. Ima jako puno dobrih ljudi širokih pogleda na zajednički život ljudi, koji ne gledaju koje si nacionalnosti, nego kako da svi zajedno doprinesemo općem dobru zajednice. U kontekstu spomenula bih gospođu Jadranku Golubić, tajnicu Vukovarsko-srijemske županije koja je uvijek nama kao nacionalnim manjinama od maksimalne pomoći. Što god trebamo, npr. od tekstova zakonskih propisa i drugih dokumenata vezanih uz poštovanje ljudskih prava, ona nam uvijek to pripremi i dostavi. Ona se uvijek odazove na naše manifestacije, ali nas i animira sa raznim idejama i informacijama o aktualnim projektima i natječajima za koje se možemo prijavljivati. Doista nam pruža veliku i nesebičnu stručno pomoć i imamo dojam kako zajedno s nama želi ojačati to jedinstvo manjinskih zajednica na našoj Županiji kako bismo mi bili jedan ukras, rekla bih malo poetski, jedan lijepi biser na ponos svima. Županija je sudjelovala u važnom IPA projektu RNV-a vezanom uz županijski Akcijski plan za Rome. Tu je npr. gospođa Golubić imala zamjetan angažman. To bi recimo bio jedan primjer s koliko volje i znanja je ona pomagala Romima, no takva je i prema drugim predstavnicima manjinskih zajednica.

Kako komentirate uspješnu realizaciju projekta ljudi iz rusinske zajednice predvođenim Jaroslavom Međešijem, koji su zahvaljujući sredstvima Europske komisije u Bogdanovcima i Petrovcima pokrenuli Internetski radio Srijem, medijsku platformu kojoj je primarni cilj promocija i zaštita manjinskih nacionalnih prava u Vukovarsko-srijemskoj županiji?
Svaka čast što su došli na takvu originalnu ideju, jer korist od toga imaju sve nacionalne manjine, a ne samo Rusini. Na tom radiju čiji se program može slušati diljem svijeta preko Interneta, i mi možemo prezentirati svoje probleme, pokretati određene inicijative, iskazivati svoje iskustvo. Na taj način i većinski narod može biti bolje upoznat s našim aktivnostima. Oni su ovime odradili odličan posao i za nas druge pripadnike i pripadnice nacionalnih manjina. Višestruke su prednosti ovakvog medija i treba pohvalit sve one koji su pomogli kako bi se to realiziralo. Tu je važna i potpora općinske uprave Općine Bogdanovci, ali i angažman pojedinaca koji su očito imali odgovarajuća specifična stručna znanja. Treba svakako podržati ovakve i slične ideje koje mogu donijeti brojne pozitivne efekte na zajednički život većinskog naroda sa pripadnicima nacionalnih manjina. Tu je riječ o bogatstvu različitosti koje postoji i koje treba održati i unapređivati.

Za kraj našeg razgovora uz dobre želje za slijedeću, 2018. godinu kakvu poruku želite uputiti, a vezano uz ovo što uspješno radite, odnosno nastojite pomagati pripadnicima svih nacionalnih manjina na području Vukovarsko-srijemske županije?
Moja poruka bi bila ljubav, jer ako imamo ljubavi jedni prema drugima onda smo u stanju sve ostvariti u životu pa tako i toleranciju. Bez ljubavi je inače teško u životu. Ja sam uvjerena i vjerujem u to. Upućujem najljepše želje svima, ne samo u ove dane blagdana na kraju godine nego inače. Svima nama je važno zdravlje kako bi smo bili u mogućnosti raditi još kompaktnije u interesu svih nas, stoga svima želim i puno zdravlja kako bi smo bili još uspješniju u 2018. godini.