Vijesti ROMI.HR

26. rujna obilježavamo 20. godišnjicu Europskog dana jezika. Ovog dana, koji je proglasilo Vijeće Europe 2001. godine, slavi se bogata raznolikost jezika na kojima se govori u Europi i izvan njezinih granica te potiče učenje jezika.

Ove godine ključan događaj koji je posvećen Europskom danu jezika održao se u petak, 24. rujna, u Grazu, Austriji. Kroz jezične radionice, jezične šetnje gradom, natjecanja, lov na blago, radionice za izradu rukotvorina i mnoge druge aktivnosti, ljubitelji učenja jezika svih dobi dobili su priliku da istraže ​​jezičnu i kulturnu raznolikost grada. Slični događaji i aktivnosti održani su povodom 20. obljetnice Europskog dana jezika širom kontinenta.

Obilježavanje Europskog dana jezika pruži priliku da detaljnije razmotrimo situaciju s romskim jezikom u jednoj od zemalja EU - Republici Hrvatskoj. Hrvatska priznaje Rome kao nacionalnu manjinu i osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda Roma kao pripadnika nacionalne manjine sukladno Ustavu i postojećim zakonima. Ta prava uključuju pravo na korištenje jezika i pisma romske nacionalne manjine u privatnoj i javnoj kao i u službenoj upotrebi, te pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu koje Romi koriste.

Unatoč pravnim jamstvima, situacija je u stvarnosti mnogo složenija jer u Hrvatskoj živi nekoliko velikih romskih skupina koje govore različite varijante tri glavna jezika i koje su praktički u međusobnom sukobu. Jedan od tih jezika zove se romani čib, a kojeg govornici ovog jezika smatraju «pravim» romskim jezikom jer ih povezuje s njihovim indijskim podrijetlom.

Druga skupina Roma koja se zove Aškalije govori aškalijskim jezikom koji je mješavina albanskog i romskog jezika. Ova skupina Roma doselila se na područje suvremene Hrvatske 1970-ih i 1980-ih sa Kosova i zapadnih dijelova Sjeverne Makedonije u potrazi za boljim životom.

Treći jezik se zove bojaški. Zbog naziva jezika kojim govore pripadnici ove romske skupine zovu se Romi Bojaši. Najviše ih živi u Međimurskoj županiji, ali i u Baranji, Podravini, Posavini i nekim drugim dijelovima Hrvatske. Jezik Roma Bajaša je dijalekt arhaičnog rumunjskog jezika. Ovaj jezik je bio nametnut Romima Bajašima tokom razdoblja ropstva u Rumunjskoj. Nakon ukidanja ropstva Bajaši su se preselili na područja na kojima danas žive uključujući i područje suvremene Hrvatske i sa sobom su donijeli bajaški jezik. Povijesne činjenice govore o okrutnosti rumunjskih robovlasnika koji su prisiljavali Rome da govore rumunjski jezik pod prijetnjom odsijecanja jezika. U takvim okolnostima, Romi Bajaši su bili prisiljeni da prestanu govoriti romski jezik i da koriste rumunjski jezik, koji su oni sačuvali i prenijeli sljedećim generacijama.

Teško je utvrditi točan broj govornika pojedinačnih jezika kojima govore Romi u Hrvatskoj, ali prema procjenama brojnih stručnjaka više od 80% Roma u Hrvatskoj govori bajaški jezik, dok manji dio govori jezikom indijskog porijekla romani čib, a manji dio Roma govori aškalijski jezik. Kako bi se izbjeglo nagađanje, Hrvatskoj su potrebni pouzdani podaci o tome koliko Roma govori pojedini jezik odnosno koji im je jezik materinji. Popis stanovništva koji se u Hrvatskoj provodi u jesen 2021. godine savršena je prilika da se stavi točka na ove sporove. Međutim, upitnik koji je objavljen na službenoj web stranici Popisa stanovništva 2021, na jezicima nacionalnih manjina Romi mogu pronaći samo na romani čibu. To znači da Romi Bajaši ,i Romi Aškalije, i drugi koji ne razumiju romani čib i često ne govore hrvatski jezik dovoljno dobro, neće biti zastupljeni na ovom Popisu stanovništva. Kao rezultat toga, ovim romskim skupinama bit će još teže ostvariti svoja prava na materinjski manjinski jezik.

Drugi problem je niska razina znanja o vlastitom jeziku od strane Roma. Mnogi Romi Bojaši i Romi Aškalije nisu svjesni da se službena definicija romskog jezika ne odnosi na  bajaški ili drugi jezik kojim oni govore. To rezultira situacijom da tokom Popisa stanovništva ogroman broj Roma označavaju ili upisuju "romski jezik" u polje "maternji jezik" misleći pri  tom da će to kod obrade rezultata značiti da govore bajaški ili aškalijski jezik.

Pozitivan korak u procesu izjednačavanja govornika romani čiba, bajaškog i aškalijskog jezika je donošenje kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Nastavni plan je donijet od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja RH u travnju 2020. godine. U svojoj odluci o donošenju kurikuluma Ministarstvo je istaklo da «s obzirom na višejezičnost i bogatstvo lokalnih jezičnih varijeteta romske zajednice u Republici Hrvatskoj, u provedbi školskih kurikuluma predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine bitno je uvažiti lokalni jezični varijetet kojim dijete govori u roditeljskom domu, odnosno prvi jezik njegove obitelji».

Prema prijedlogu kurikuluma učenici koji su zainteresirani za učenje jezika i kulture romske nacionalne manjine trebaju imati tri sata nastave tjedno, što odgovara godišnjoj satnici od 105 sati, a broj sati može se proširiti do najviše pet sati tjedno.

Iako je usvajanje kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine pozitivan korak, nejasne formulacije koje koristi Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH izazivaju ozbiljnu zabrinutost hoće li se usvojeni nastavni program provoditi na odgovarajući način i u punoj mjeri.

Ono što ujedinjuje govornike romani čiba, bajaškog i aškalijskog jezika je pad broja onih koji znaju i koriste ove jezike. Zbog stereotipa, predrasuda i stigmatizacije koji postoje prema Romima u društvu, mnogi Romi pokušavaju sakriti svoje romsko podrijetlo korištenjem isključivo hrvatskog jezika. Osim toga, veliki broj Roma jednostavno nema osjećaj da je znanje romskog jezika traženo u društvu. Mediji bi mogli odigrati pozitivnu ulogu u jačanju vidljivosti i prepoznatljivosti jezika kojima Romi govore, a time i romskog identiteta. Međutim, dio problema je u tome što Romi, kao i druge nacionalne manjine u Hrvatskoj, nemaju TV i radio emisije na materinjem jeziku.

Jezik je ključan element nacionalnog identiteta. Obilježavanje Europskog dana jezika je savršena prilika da se skrene pažnja na važnost očuvanja jezika kojima Romi govore. Ovaj apel je upućen hrvatskim vlastima, koje bi trebale poduzeti aktivnije korake u ostvarivanju ustavnog prava građana romske nacionalnosti na jezik, kao i provedbi obveza koje proizlaze iz europskih dokumenata koje je Hrvatska ratificirala. Istovremeno, ovaj apel je usmjeren i na različite romske skupine u Hrvatskoj koje se međusobno suprotstavljaju umjesto da nađu zajedničke osnove i nastupaju ujedinjeno kako bi postigli zajedničke ciljeve.

On September 26 we celebrate the 20th anniversary of the European Day of Languages. Proclaimed by the Council of Europe in 2001, this Day celebrates the rich diversity of languages that coexist together in Europe and beyond it and encourages language learning.

This year the key event dedicated to the European Day of Languages has taken place in Graz, Austria, on Friday, 24 September. Through language workshops, language city walks, competitions, treasure hunts, handicrafts and many other activities, language enthusiasts of all ages could explore the linguistic and cultural diversity of the city. Similar events and activities are organized on the occasion of the 20th anniversary of the European Day of Languages across the continent.

Observance of the European Day of Languages gives us opportunity to take a closer look at the situation with the Roma language in one of the countries of the EU - the Republic of Croatia. Croatia recognizes Roma as a national minority and ensures the exercise of their special rights and freedoms as members of national minority in accordance with the Constitution and existing laws. These rights include the right to use language and script of Roma national minority, privately and in public use as well as in official use, and the right to upbringing and education in the language and script Roma people use.

Despite these legal guarantees, in reality the situation is more complicated as in Croatia there are several major Roma groups who speak different varieties of three main languages and who are often in conflict with each other. One of these languages is called Romani chib which is seen by the speakers of this language as a «true» Roma langauge as it links them with their Indian origin.

The second group of Roma which is called the Ashkali speak Ashkali language which is a mix of Albanian and Roma languages. This group od Roma moved to the territory of modern Croatia in the 1970s and 1980s from Kosovo and western parts of North Macedonia in search of a better life.

The third one is the Boyash language. Because of the name of the language that they speak members of this group are called Roma Boyash. Most of them live in Medimurje county, but also in Baranja, Podravina, Posavina and some other parts of Croatia. The language of Roma Boyash is a dialect of archaic Romanian language. This language was forced upon Roma Boyash during the period of slavery in Romania. After the abolition of slavery Boyash moved to the territories where they live today including the territory of modern Croatia and brought the Boyash language with them. Historical facts tell about the cruelty of the Romanian slave owners who forced Roma to speak Romanian under the threat of сutting out their tongues. Under such circumstances, Roma Boyash were forced to abandon their own, Roma language and use the Romanian language, which they kept and passed on to next generations.

It is difficult to determine the exact number of speakers of a particular language spoken by Roma in Croatia, but according to the estimates of a number of experts more than 80% of Roma in Croatia speak the Boyash language, while the smaller part speaks the language of Indian origin Romani chib and the Ashkali language. In order to avoid speculations Croatia needs reliable data about the number of Roma in Croatia who speak the Boyash language and Romani chib. The Census which is being conducted in Croatia in autumn 2021 seems perfect opportunity to put an end to these disputes. However, the questionnaire published on the official web page of 2021 Census on the languages of national minorities can be found only in Romani chib. This means that Roma Boyash and Roma Ashkali who don’t understand Romani chib and often don’t speak Croatian language well enough won’t be represented in 2021 Census. As a result, it will be more difficult for these Roma groups to exercise their right to language.

Another problem that is worth mentioning is the low level of knowledge about their own language by Roma Boyash themsleves as well as Roma Ashkali. Many Roma Boyash and Roma Ashkali are not aware of the differences between the Roma language and the language they speak. This results in the situation that during the Census Roma Boyash and Roma Ashkali mark or write down «the Roma language» in the box «native language» meaning the Boyash or the Ashkali language.

Positive step in the process towards putting Romani chib, the Boyash language, and the Ashkali language on equal footing is the adoption of a special curriculum for the subject Language and Culture of the Roma national minority in Primary and Secondary Schools in the Republic of Croatia. The curriculum was adopted by the Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia in April 2020. In its decision on the adoption of the curriculum the Ministry pointed out that «given the multilingualism and richness of local language varieties of the Roma community in the Republic of Croatia, it is important to take into account the local language variety which the child speaks in the parental home, namely the first language of his family while implementing curriculum for the subject Language and Culture of the Roma national minority».

According to the subject curriculum proposal children and teenagers who are interested in learning language and culture of Roma national minority are supposed to have three hours of teaching per week, which means 105 hours per year, and the number of hours can be extended to a maximum of five hours per week.

Though the adoption of curriculum for the subject Language and Culture of the Roma national minority is generally a positive step, the vague wordings used by the Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia raise serious concerns whether the newly adopted curriculum will be implemented properly and in full. 

What seems to be a common problem for the speakers of Romani chib, the Boyash language and the Ashkali language is that the number of those who know and use these languages is declining. Because of the stereotypes, prejudices and stigmatization that exist towards Roma in society, many Roma try to hide their Roma origin by switching to Croatian language. Apart from this, a large number of Roma simply don’t have the feeling that knowledge of the Roma language is demanded in the society. Here media could have played a positive role in enhancing the visibility and recognizability of the languages that Roma speak and thus of Roma identity. However, part of the problem here is that Roma as well as the other national minorities in Croatia, do not have radio or TV programs in their native languages.

Language is a key element of a national identity. Observance of the European Day of Languages is a perfect opportunity to draw attention to the importance of preserving the languages that Roma speak. This appeal refers to the Croatian authorities which should take more aсtive steps towards realization of the constitutional right of citizens of Roma nationality to language as well as implementation of the obligations arising from ratification of the European documents. At the same time this appeal refers to disparate Roma groups in Croatia who fight each other instead of finding common grounds and speaking with one voice in order to achieve common goals.