Vijesti ROMI.HR

Pozivi na solidarnost s muškarcima i inicijative za obilježavanje Međunarodnog dana muškaraca zapaženi su još od 1960. godine. Američki novinar John P. Harris napisao je uvodnik u časopisu “Selina” naglasivši  manjak ravnopravnosti u tadašnjem sovjetskom sustavu, koji je promovirao Međunarodni dan radnica ali ne i međunarodni dan radnika. Harris je izjavio da iako nije zamjerao sovjetskim ženama ovaj praznik, nejednakost koja je proizlazila iz obilježivanja samo dana žena, očito je ozbiljan propust u sovjetskom sustavu, te je usporedio komunizam s knjigom “Životinjska farma” Georgea Orwella i istakao da iako su u komunizmu svi jednaki, čini se da su žene ipak u tom smislu “jednakije” od muškaraca.

Pitanja o potrebi ravnopravnosti odnosno proglašavanja dana posvećenom muškarcima postavljena su u medijskim publikacijama i drugdje od šezdesetih do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. U to vrijeme zabilježeni su i prvi pokušaji stvaranja Međunarodnog dana muškaraca, da bi se s obilježavanjem ovog dana počelo 1999. godine.

Međunarodni dan muškaraca obilježava se s namjerom promicanja svijesti o pozitivnim muškim uzorima, njihovih postignuća i doprinosa, posebno njihovih doprinos zajednici, obitelji, braku i brizi za djecu, te rodnoj ravnopravnosti i zdravstvenim problemima muškaraca. To je prilika i da se ukaže na diskriminaciju muškaraca  kao roditelja, budući da iako zakon izjednačava oba roditelja, u praksi su najčešće žene, odnosno majke te koje imaju prednost u odnosu na očeve, pri odlučivanju o tome s kojim roditeljem će djeca živjeti.

Na većoj vidljivosti muškaraca i njihovih specifičnosti djeluje i pokret pod nazivom Movember. Naziv potiče od engleskih riječi “mustache” što znači brkovi, i “november”, odnosno studeni, kada se movember i obilježava simboličnim puštanjem brkova. To je zdravstveno-aktivistički pokret s ciljem osvještavanja o zdravstvenim problemima muškaraca, poput depresije, raka i brojnih drugih bolesti koje u značajnoj mjeri pogađaju muškarce.

Stručnjaci UN ukazuju kako znanost uvjerljivo demantira tvrdnje kako su muškarci jači spol – znanstveno je utvrđeno da muškarci žive kraće, češće obolijevaju, više stradaju u tinejdžerskom periodu i češće umiru od neizlječivih bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatak da je prosječan životni vijek muškaraca 69 godina, dok je kod žena 74 godine, što čini ogromnu razliku od čak 5 godina. Poznat je i podatak da se 95% nesreća na radnom mjestu odnosi na muškarce, kao i da su muškarci žrtve u 70% svih slučajeva ubojstva.

Stopa samoubojstva kod muškaraca je u porastu, a porazna je i činjenica da je broj samoubojstva kod muškaraca tri puta veći nego kod žena. U zemljama poput Paname, Jamajke i Šri Lanke taj je podatak posebno zabrinjavajući, gdje se na jedno samoubojstvo žene događa čak 12 samoubojstava muškaraca. U Hrvatskoj, prema podacima  iz 2013. godine, na 100.000 muškaraca život si oduzme njih 16. Prema najnovijim podacima za 2018. godinu, od ukupnog broja samoubojstava u Hrvatskoj, odnosno 635 osoba koje su izvršile samoubojstvo, čak 467 odnosno 73,5% od njih su bile muškog spola.

U zapadnom svijetu je zabilježen i sve veći pad obrazovanja muškaraca, a posebno se to odnosi na više i visoko obrazovanje.

Kada govorimo o položaju muškarca u romskoj zajednici i tu je zadnjih desetljeća došlo do promjena koje su, posebno od početka ovog stoljeća, sve veće i veće. Tradicionalna uloga romskog muškarca se također mijenja i taj proces otvara brojne izazove s kojima se romski muškarci s više ili manje uspješnosti susreću. Često, kao posljedica tih procesa mnogi se romski muškarci nalaze između dosadašnjih i budućih uloga i položaja što njihov položaj dodatno otežava.

Republika Hrvatska još uvijek nije među državama koje obilježavaju Međunarodni dan muškaraca, stoga je neophodno podizanje svijesti među ljudima o značaju obilježavanja ovog dana, isticanje muških vrijednosti i postignuća, ali i ukazivanje na probleme s kojima se susreću.