Vijesti ROMI.HR

Rezolucija o minimalnim standardima za nacionalne manjine, koju je Europski parlament usvojio na  plenarnoj sjednici održanoj 13. studenog 2018. godine, je dokument koji nema zakonsku snagu odnosno nije obvezujući, a ima za cilj potaknuti Europsku komisiju da donese direktivu za suzbijanje diskriminacije nacionalnih manjina. Europski parlament je ovom Rezolucijom pozvao i na usvajanje zajedničke definicije pojma nacionalne manjine, a predložio je da se koristi definicija nacionalne manjine koja se nalazi u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Prema toj definiciji, nacionalna manjina je skupina osoba u državi koja boravi na teritoriju te države i njezini su državljani, održavaju dugogodišnje, čvrste i dugotrajne odnose s matičnom državom i imaju posebna etnička, kulturna, vjerska ili jezična obilježja. Da bi bila definirana kao manjina ta skupina mora biti dovoljno reprezentativna, odnosno mora živjeti u značajnom broju na području neke države, ali definicija iz Europske konvencije ne utvrđuje kada nacionalna manjina prestaje biti nacionalna manjina i postaje drugi narod u nekoj zemlji. Također skupina mora biti motivirana željom da zaštiti svoj zajednički identitet, uključujući kulturu, tradiciju, vjeru i jezik.

Ova Rezolucija usvojena je kao podrška Inicijativi za zaštitu prava nacionalnih manjina u EU, koja je potekla od Federalne unije europskih nacionalnosti (FUEN). U tom procesu prikupljeno je  oko 1,2 miliona potpisa u zemljama EU, uključujući više od 15 tisuća potpisa pripadnika nacionalnih manjina i drugih hrvatskih građana u kampanji u kojoj je aktivno sudjelovao i RNV. Uspješno prikupljanje potpisa obvezalo je institucije Europske unije da rasprave pitanje zaštite nacionalnih manjina.

Put do donošenja ove Rezolucija prošao je kroz više faza, a to su prvo čitanje preporuke odbora u Parlamentu, rasprava u odborima, plenarnu sjednicu, raspravu u Parlamentu i konačno odlučivanje Europskog parlamenta.

Rezoluciju je Europski parlament usvojio s 489 glasova za, 112 proziv i 73 uzdržana. Ukupno su 674 euro zastupnika pristupila glasanju, a rezoluciju je podržalo čak 72,5% zastupnika. Zanimljivo je da je deset od ukupno jedanaest euro zastupnika iz Hrvatske podržalo usvajanje Rezolucije, a samo je Ruža Tomašić (ECR), izabrana u Europski parlament na listi HDZ-a, bila suzdržana. Svoj stav da ne podrži Rezoluciju je, pored ostalog, obrazlagala ističući: ,,Bojim se da nas sve ove navodno napredne politike vraćaju unatrag.''

U proces iniciranja i pripreme prijedloga Rezolucije Europskog parlamenta su bili uključeni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za mišljenja u okviru kog su u proces bili uključeni Odbor za kulturu i obrazovne poslove i Odbor za peticije. Europska komisija je u proces bila uključena kroz Glavnu upravu za migracije i unutarnje poslove.

Rezolucija je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu se bavi problemom nacionalnih i etničkih manjina i u tom kontekstu trudi se da potakne Komisiju i države članice da nacionalnim i etničkim manjinama zajamče jednake mogućnosti za sudjelovanje u političkom i društvenom životu, potom potiče države članice da usvoje izborni sustav i zakone koji olakšavaju zastupljenost nacionalnih i etničkih manjina, poziva države članice da odmah poduzmu korektivne mjere u cilju zaustavljanja diskriminirajućih praksi upisa u matične knjige rođenih, da upis pripadnika manjina u matične knjige rođenih provode bez diskriminacije i da osiguraju da izdane osobne iskaznice nisu diskriminirajuće.

U drugom dijelu, Rezolucija se osvrće na kulturna prava, a u trećem na borbu protiv diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje.

Poseban dio Rezolucija posvećuje položaju Roma i izražava zabrinutost zbog broja Roma u Europskoj uniji koji nemaju državljanstvo i koji su često na marginama društva.

Fernando Lopez Aguilar (S&D), govoreći u ime grupacije socijalista i demokrata je istakao: ,,Nije istina da se demokracija sastoji samo od vladavine većine. Ne. Suština demokracije je u zaštiti manjine i također u garantiranju funkcije opozicije, ali prije svega  garantiranju suvereniteta pojedincu u ostvarivanju njegovih osnovnih prava. Poštovanje manjinskih prava polako erodira u EU i dovodi do politike isključivanja, što je vidljivo u velikom broju država članica, a upravo to predstavlja prijetnju temeljnim europskim vrijednostima. Usvajanje ove Rezolucije je jako važno jer moramo stvoriti učinkovit mehanizam za zaštitu manjinskih prava"

Na prijedlog Rezolucije je svoje mišljenje, kao predstavnik manjine koja nije podržala Rezoluciju, dao euro zastupnik iz Poljske Marek Jurek (ECR). On je izjavio: ,,Predložena rezolucija uvelike odstupa od prvotnog prijedloga. Dokument namijenjen potvrđivanju prava manjina (odnosno njihova jezika, kulture, vjere i političke zastupljenosti na nacionalnoj i regionalnoj razini), koja je Europska unija toliko dugo zanemarivala, iskorišten je radi promicanja „mehanizma demokracije, vladavine prava i temeljnih prava” koji se ne temelji na Ugovorima i koji je zapravo pokušaj uspostavljanja stalne, neopravdane kontrole nad državama članicama“. Dodao je i uvjerenje da bi ,,Europski parlament trebao uvijek imati na umu da je jedno od tijela Unije, te da djeluje u skladu s Ugovorima i u okviru ovlasti koje su mu njima dodijeljene. To se također potvrđuje jednostavnim i očitim načelom u skladu s kojim „većini nije dopušteno sve. Usto, vrlo je neprimjereno da zagovornici kontrole nad demokratskim zemljama upotrebljavaju manjine kao taoce svojih politika i želje za moći.“

U Europskoj uniji trenutno živi oko 40 milijuna pripadnika nacionalnih ili jezičnih manjina. Nacionalne manjine čine oko 8%, dok jezične manjine čine oko 10% ukupnog stanovništva Europske Unije. U Europskoj uniji govori se oko 60 regionalnih ili manjinskih jezika. Iz tog razloga donošenje ove Rezolucije je vrlo značajno.

Nakon usvajanja Rezolucije, izvjestitelj Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Josef Nagy (EPP) je istakao da je najvažniji cilj Odbora smanjiti govor mržnje i probleme koji proizlaze iz njega, te je dodao: ,,Svi europski građani trebaju biti u mogućnosti bez ikakvog straha koristiti svoj materinji jezik na ulici i u javnim prostorima. Želimo izgraditi mostove između većinskih i manjinskih kultura, tako da mogu prihvatiti i podržavati jedni druge.“ te je dodao kako EU mora poštovati jezičnu i kulturnu raznolikost.