Vijesti ROMI.HR

Konferencija je održana dva dana u online formatu. Prvog dana konferencije, 15. travnja, održane su dvije panel rasprave. Jedna od panel rasprava bila je posvećena razgovoru o ljudskim pravima i vladavini prava u RH, u kojem sudjelovala Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica RH, i Boris Milošević, potpredsjednik Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava.

Pučka pravobraniteljica je navela čitav niz područja iz kojih je zaprimljeno najviše pritužbi tokom 2020. godine. U posebnom fokusu građana bilo je pravo na zdravlje, pravo na rad kao i pravo na dom koje je bilo značajno ugroženo potresima do kojih je došlo u ožujku i prosincu 2020. godine. Brojne ranjive skupine, koje su i prije bile u teškoj situaciji, tokom pandemije COVID-19 našle su se u još nezgodnijem položaju. 

Govoreći o odnosima s tjelima izvršne vlasti Tena Šimonović Einwalter istaknula je da je samo 20% preporuka Ureda pravobraniteljice implementirano ili u fazi implemetacije i da se na oko 60% preporuka Vlada nije ni očitovala. Hrvatski sabor još nije raspravljao o izvještajima Pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu. Prema pučkoj pravobraniteljici odgađanje rasprave u Hrvatskom saboru je jasna poruka da pitanja ljudskih prava nisu prioritet. Dodala je da se efikasna suradnja temelji na međusobnom poštovanju državnih institucija.

Tokom panel rasprave dotaknuta je i tema usvajanja novog sedmogodišnjeg Nacionalnog plana zaštite I promicanja ljudskih prava, budući da je stari Nacionalni program istekao još 2016. godine.

Boris Milošević, potpredsjednik Vlade RH izjavio je da je Nacionalni program u visokoj fazi izrade i da će uskoro ići na javno savjetovanje tokom kojeg će svi sudionici koji su zainteresirani imati priliku da daju svoje prijedloge. Dodao je da će naglasak Nacionalnog programa biti stavljen na zaštitu i promicanje jednakosti i suzbijanje diskriminacije s posebnim fokusom na suzbijanje diskriminacije pri zapošljavanju ranjivih skupina. Naglasak će i dalje biti na edukaciji i važnosti promocije ljudskih prava te na dostupnosti javnozdravstvenih usluga, na zaštiti prava zdravstvenih radnika i njihovih pacijenata.

Odogovarajući na pitanje moderatora o načinima uspostavljanja povjerenja između javnih institucija i institucija civilnog društva gospodin Milošević naveo je da bi nekim od rešenja mogla biti izrada strateškog dokumenta za razvoj civilnog društva i to uz tjesnu suradnju s nevladinim sektorom.

Drugi dan konferencije, koji je održan 20. travnja, počeo je panel raspravom o medijskim slobodama u Hrvatskoj. U raspravi je sudjelovao Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Vesna Alaburić, odvjetnica u području medijskih sloboda, Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvtaske i George Stafford, direktor European imolementation network. Glavna tema panel rasprave bila je utjecaj tužbi za klevetu, sramoćenje i difamaciju na slobodu izražavanja i medija u Hrvatskoj.

Hrvoje Zovko predstavio je rezultate izvještaja o broju tužbi protiv novinara koji Hrvatsko novinarsko društvo objavljuje već treću godinu. Najnoviji podaci govore o tome da je u Hrvatskoj u ovom trenutku aktivno najmanje 924 sudska spora protiv novinara i medija. Ukupno se radi o 78,5 milijuna kuna za traženje odštete.

Hrvoje Zovko istaknuo je nekoliko negativnih trendova poput rasta broja tužbi od strane sudaca i javnih institucija koji tužbe plaćaju javnim novcem, povećanja broja 'serijskih' tužitelja medija. Jedan od velikih problema je također nesrazmjernost naknade štete koje se dosuđuju, što rezultira financijskim uništavanjem medija. Hrvoje Zovko konstatirao je da je glavni cilj takvih tužbi odvraćanje novinara od istraživačkih priča koje se objavljuju u interesu javnosti.

Gospođa Alaburić bila je optimističnija u svojim ocjenama trenutnog stanja medijskih sloboda u Hrvaskoj u odnosu na situaciju u 1990-tim godinama. Ipak, skrenula je pažnju na problem nerazumijevanje pravila novinarske profesije od strane niza sudaca koji se fokusiraju isključivo na učinak koji neki medijski sadržaj ima na samog tužitelja, odnosno na štetu koju je tužitelj pretrpio i često nisu upoznati sa sadržajem javnih polemika i javnih rasprava. 

Maja Sever govorila je o slaboj zaštićenosti radničkih prava novinara koji često nisu pokriveni kolektivnim ugovorima, te niskim plaćama novinara, što dodatno otežava situaciju u slučaju kad novinaru još prijeti i tužba. Istaknula je da samo veliki mediji u Hrvatskoj imaju svoje pravne službe i spremni su pružiti pravnu i drugu vrstu podrške svojim novinarima. 

Podsjetila je da se mnogi lokalni mediji financiraju od strane jedinica lokalne i područne samouprave što rezultira time da su se mnogi od njih pretvorili u oglasne ploče jedinica lokalne samouprave.

George Stafford se fokusirao na presude Europskog suda za ljudska prava i njihovo provođenje.

Istaknuo je da su odluke Europskog suda za ljudska prava vrlo bitne ne samo za konkretnog podnositelja tužbi već društvo u cijelini. Stoga je vrlo važno pratiti kako države provode presude Eurospkog suda za ljudska prava i pokušati koristiti te presude za unapređenje reformi.

Budući da države pokušavaju izbjeći odgovornosti provođenja promjena koje je utvrdio Eurospki sud za ljudska prava, jedna od uloga civilnog društva je uključivanje u proces praćenja provođenja odluka Suda putem obraćanja Vijeću Europe i ukazivanje na to da neophodne reforme nisu završene i da ih treba nastaviti monitoringom provođenja odluka Suda.

George Stafford potvrdio je da hrvatski sudovi često nisu srazmjerni u svojim ocjenama činjenica u predmetima kao i ocjenama nanesene štete.

Svi učesnici Konferencije složili su se da je potrebna dekriminalizacija klevete i uvrede  kao i edukacija sudaca o pravnim standardima zaštite slobode govora sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava.

Vesna Alaburić dodala je kako je i pravna edukacija novinara vrlo važna kao i edukacija odvjetnika koji se bave medijama i zastupaju novinare.

Maja Sever također je upozorila na neophodnost jačanja radničkih prava novinara i novinarki kroz zakone i praksu u svakoj medijskoj kući.