Vijesti ROMI.HR

U ponedjeljak, 1. srpnja, 2019. godine u Područnoj školi Držimurc-Strelec koja djeluje kao dio Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice u Međimurju održana je prva projekcija dokumentarnog filma o romskom naselju Piškorovec. Naziv filma je  „ŠKARJE A MÉ MĂKĂĆIKĂ“ što u prijevodu s jezika Roma Bajaša znači ''Škarje moje malo'' Škarje je stari naziv za romsko naselje Piškorovec.

Ovaj dokumentarni film koji donosi zanimljive priče iz prošlosti i sadašnjosti stanovništva romskog naselja Piškorovec u Međirumrskoj županiji. Snimatelji filma su bili iz medijske skupina mladih Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice.

Idejne autorice te redateljice i montažerke filma su bile Severina Oršoš, mlada Romkinja i članica skupine mladih Romkinja i Roma koju u svojoj lokalnoj zajednici provode Projekt  ''Mlade Romkinje i Romi u službi zajednice'' i Maja Kutnjak Vrtarić mentorica na Projektu i socijalna pedagoginja iz Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice.

Članice i članovi skupine mladih Romkinja i Roma koju u svojoj lokalnoj zajednici provode Projekt  ''Mlade Romkinje i Romi u službi zajednice'' od kojih dio djeluje kao romski pomagači u Područnoj školi Držimurec-Strelec: Severina Oršoš, Ivana Ignac, Nenad Ignac i Zorica Balašević kao i romski pomagač Ljubo Ignac, razgovarali su s mještanima naselja Piškorovec tijekom ožujka i travnja ove godine, a te razgovore su kamerama zabilježili članice i članovi medijske skupine OŠ Tomaša Goričanca.

Film donosi svjedočenja Roma, stanovnika Piškorovca o prošlosti romskog naselja i njihova individualna iskustva i doživljaje.  Glavni svjedoci koji se pojavljuju u filmu su su stanovnici Piškorovca Đurđica Oršoš, Martin Oršoš, Đuro Oršuš, Ivan Oršuš i Ivan Ignac. Uglavnom se radi o  starijim mještanima Piškorovca koji su opisali kako se nekad živjelo i preživljavalo, čime su se ljudi tada bavili, kako su se izrađivale svijeće, sapun i predmeti od drva, što se jelo, kako su se gradile kuće i drugo.

Ivan Ignac u Piškorovcu je posebno poznat po pričanju priča, koje je usmenom predajom preuzeo od svojih predaka i sada ih također usmenom predajom prenosi na nove generacije Roma iz Piškorovca, a jedna od tih priča je prikazana i u filmu.

Radmila Balog i Mirko Oršuš u Piškorovcu se ističu svojim vještinama i znanju iz područja narodne medicine što je demonstrirano u dokumentarnom filmu „Škarje a mé măkăćikă“ (Škarje moje malo). Te vještine i znanja su u romskim zajednicama u prošlosti, a do neke mjere i sada bile iznimno značajne i zbog izoliranosti naselja i udaljenosti liječnika, ali i zbog nedostupnosti medicinske pomoći kada je ona bila uvjetovana plaćanjem odnosno zdravstvenim osiguranjem.

Ljubo Ignac u filmu svjedoči kako je bilo biti prvi Rom iz naselja Piškorovec koji je završio srednju školu i kako su taj put pratila njegova braća i sestre, a nakon njih i drugi stanovnici Piškorovca.

Ova iznimno vrijedna i pohvalna inicijativa došla je iz od mladih okupljenih u skupini koja u svojoj lokalnoj zajednici provodi projekt solidarnosti i sjajan je primjer stavljanja mladih Romkinja i Roma u službu svoje lokalne zajednice.

Podrška koja je za provođenje ideje došla od učenika i djelatnika Osnovne škole Tomaša Goričanca primjer je kako školske institucije mogu dati doprinos lokalnoj zajednici koji ne staje samo na njihovoj osnovnoj djelatnosti odgoja i obrazovanja djece i mladih.  

U razgovoru s idejnim autoricama i redateljicama Severinom Oršuš i Majom Kutnjak Vrtarić saznali smo kako je ideja za nastanak ovog dokumentarnog filma došla je iz želje da se istaknu vrijednosti tradicije i kulture kao i posebne talente i vještine mještana  romskog naselja. Dodatni razlog zbog kojeg je pokrenuta ideja za snimanjem ovog dokumentarnog filma bio je i da prezentiranjem pozitivnih primjera utiče na balansiraniji pristup informiranju o položaju i perspektivama Roma i pošalje poruka kako postoje brojne stvari na koje Romi mogu biti ponosni i na koje i najšira zajednica može i treba biti ponosna, ali to često ovisi o informiranju javnosti o takvim primjerima. Ovaj film je sjajan način da se taj cilj postigne i primjer je dobre prakse i za druga područja.

Sama projekcija filma organizirana je u dvorani Područne škole Držimurc-Strelec koja djeluje kao dio Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice, a prisustvovali su joj brojni stanovnici romskog naselja Piškorovec, djelatnici i učenici Osnovne škole predvođeni ravnateljicom Đurđom Horvat. Pozivu na projekciju se odazvao i Valentino Škvorc, načelnik Općine Mala Subotica.

Nakon projekcije načelnik Škvorc obratio se prisutnima i čestitao autoricama i svim sudionicima na vrlo uspješnom filmu koji će pomoći u boljem informiranju javnosti o Romima u Piškorovcu odnosno na području Općine Mala Subotica. Načelnik je iskoristio priliku da upozna prisutne Romkinje i Rome s njegovim viđenjem načina rješavanja problema s kojima se Romi i drugi stanovnici suočavaju i pozvao prisutne novoizabrane članove Vijeća romske nacionalne manjine Općine Mala Subotica i članove Mjesnog odbora Piškorovec na suradnju u rješavanju svih otvorenih pitanja. Prisutni predstavnici Vijeća i Mjesnog odbora prihvatili su poziv i istakli kako je romska zajednica spremna na suradnju s načelnikom i drugim tijelima na lokalnoj i regionalnoj zajednici u cilju rješavanja brojnih problema.

Na kraju skupa, a na inicijativu mladih Romkinja i Roma koji provode Projekt solidarnosti i uz podršku njihove mentorice, organizirana je i radionica za prisutne stanovnike romskog naselja Piškorovec u kojoj ih je predstavnik ČAKOM-a Saša Avirović, upoznao s modelima razvrstavanja otpada koji se u sklopu usklađivanja praksi u Republici Hrvatskoj s praksama o zbrinjavanju otpada koje provodi i zagovara Europska unija. Mladi romski osnovnoškolci pokazali su zavidnu razinu informiranosti o razvrstavanju otpada i o bojama i oznakama različitih kontejnera za sakupljanje različitih vrsta otpada.

Svečanost prve projekcije filma „ŠKARJE A MÉ MĂKĂĆIKĂ“ o romskom naselju Piškorovec u Međimurju završena je druženjem i neformalnim razgovorima te razgledavanjem prigodne izložbe koja je pripremljena u Školi, a na kojoj su prisutni mogli vidjeti tradicionalne alate koje su Romi koristili u prošlosti u izradi drvenih korita, žlica i drugih stvari kao i razgledavanjem panoa s starim fotografijama koje svjedoče o životu Roma u Piškorovcu u prošlom stoljeću.