Vijesti ROMI.HR

Prepoznajući da je pristup inkluzivnom i kvalitetnom predškolskom obrazovanju i odgoju temeljno pravo svakog djeteta, UNICEF Ured za Hrvatsku, u suradnji sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, 13. lipnja 2018. godine, u Zagrebu, je organizirao konferenciju Vrtić za svako dijete: pristup predškolskom odgoju i obrazovanju – mogućnosti i izazovi u smanjenju nejednakosti.

Na konferenciji su sudjelovali dionici s državne, regionalne i lokalne razine vlasti, te stručnjaci koji se bave predškolskim odgojem i obrazovanjem iz zemlje i inozemstva. Glavni cilj konferencije je bio privući pozornost, promovirati i biti mjesto razmjene dobre prakse vezane za pristup predškolskom odgoju i obrazovanju i njegovom financiranju.

Prema EUROSTAT-ovim podacima, u ovom trenutku u Hrvatskoj, u vrtić ide 75 posto djece od četvrte godine do uključivanja u obavezno školovanje odnosno osnovnu školu. No, kada je riječ o dostupnosti vrtića, analiza stanja koju su proveli stručnjaci Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokazuje značajne nejednakosti u odnosu na državni prosjek u različitim područjima Republike Hrvatske. Tako, primjerice, u Vukovarsko – srijemskoj županiji u vrtić ide 29 posto djece, dok je u Zagrebu taj broj visokih 82,2 posto djece.

Ni tamo gdje postoje vrtići, oni nisu dostupni svakom djetetu. Hoće li dijete dobiti priliku ići u vrtić često ovisi o tome jesu li mu roditelji zaposleni, u kojem kraju Hrvatske odrasta, te jesu li grad ili općina u kojoj odrasta bogati ili siromašni.

Valentina Otmačić, predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj, ukazujući na ovaj problem posebno je naglasila kako su vrtići mjesta gdje djeca dobivaju priliku razvijati svoje potencijale od najranije dobi. Samim tim, ako nemaju priliku ići u vrtić, djecu su uskraćena odnosno ograničena u mogućnostima da razvijaju svoje sposobnosti, talente i vještine. Ona je, također, istakla da se posebno treba voditi računa o ranjivim skupinama djece, poput djece iz obitelji lošijeg imovinskog statusa, ili djece iz romskih obitelj, koja najčešće budu zakinuta za ovo pravo.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, Krešimir Ivančić, je rekao da je 12. lipnja 2018. godine, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila natječaj za operaciju 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu vrijedan 1.000.000.000 kuna, a pola tog iznosa odnosno 500 milijuna kuna je namijenjeno isključivo izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića.

Momir Karin, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja je, kao jedan od problema, istaknuo nedovoljan broj predškolskih radnika odnosno odgajatelja. Također, se osvrnuo i na probleme koje imaju nezaposleni roditelji koji su često u nemogućnosti da svoje dijete upišu u vrtić, jer prednost pri upisu djeteta imaju zaposleni roditelji, te je naglasio da je predškolski odgoj potreba svakog roditelja, ali i pravo svakog djeteta. Navedeni problem je posebno često prisutan i u slučaju roditelja Roma koji, u najvećem broju slučajeva, nisu zaposleni.

Državna tajnica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Margareta Mađerić drži da se trebaju postaviti jasni ciljevi u svrhu rješenja ovoga problema. Državna tajnica je ponovila riječi ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić, kako je ministarstvo raspisalo dva natječaja koji bi trebali unaprijediti standard i infrastrukturu vrtića u Hrvatskoj te uskladiti radno vrijeme vrtića s radnim vremenom roditelja.

Polazeći od stava kako je obrazovanje koje počinje u ranom djetinjstvu od ključnog značaja za osiguranje uspjeha u kasnijem školovanju i najbolji početak u životu, jedan od ciljeva Europske unije, do 2020. godine, je osigurati pretpostavke u kojima bi 95 posto djece u Europskoj uniji pohađalo vrtić.