Fokus ROMI.HR

/
Print - LOŠ POLOŽAJ ROMKINJA NEGATIVNO UTJEČE I NA DRUGA PODRUČJA ŽIVOTA ROMSKE ZAJEDNICE

INTERVJU: VIŠNJA LJUBIČIĆ

10. 2. 2016.
LOŠ POLOŽAJ ROMKINJA NEGATIVNO UTJEČE I NA DRUGA PODRUČJA ŽIVOTA ROMSKE ZAJEDNICE
O položaju Romkinja u Hrvatskoj razgovarali smo s Višnjom Ljubičić, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova
Razgovarala: Sindirela Bobarić

Pripadnice nacionalnih manjina inače su izložene riziku višestruke diskriminacije, no posebno je nepovoljan položaj Romkinja, imajući u vidu izrazito patrijarhalno društvo romske nacionalne manjine. Pritom nepovoljan položaj Romkinja negativno utječe na sve razine javnog i privatnog života romske nacionalne manjine. Pored spomenutog rizika višestruke diskriminacije, patrijarhalnosti, niske razine obrazovanja i socijalne isključenosti, valja istaknuti slabu informiranost o vlastitim pravima kao i dodatno naglašenu prisutnost tih problema u ruralnim područjima. Nužno je poticati mjere pozitivne akcije te posebno umrežavanja Romkinja s ciljem osnaživanja njihova djelovanja i veće vidljivosti u lokalnoj zajednici i općenito u hrvatskom društvu.

Mnoga istraživanja nedvojbeno svjedoče o još uvijek izraženim problemima postizanja pune ravnopravnosti žena u hrvatskom društvu. No, kako se ti problemi posebno manifestiraju kada su u pitanju pripadnice romske nacionalne zajednice ako znamo da su Romi u cjelini jedna od najugroženijih društvenih skupina uopće?

Pripadnice nacionalnih manjina izložene su riziku višestruke diskriminacije, i to u svim područjima života; u području rada i zapošljavanja, obrazovanja, političke participacije itd. Međutim, posebno je nepovoljan položaj Romkinja, imajući u vidu izrazito patrijarhalno društvo romske nacionalne manjine. Zato je u posljednjem izvješću o radu za 2014. godinu Pravobraniteljica posebno naglasila težak položaj u kojem se nalaze Romkinje. Radi se o dvostruko nepovoljnijem položaju jer su potencijalne žrtve diskriminacije temeljem spola i nacionalne pripadnosti, a s obzirom na nisku razinu njihova obrazovanja kao i naglašenu patrijarhalnost, izložene su riziku potpune socijalne isključenosti. Primjerice, prema podatcima Pučke pravobraniteljice, tijekom 2013. zaprimili su ukupno 42 pritužbe koje se odnose isključivo na diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla, od čega su se njih 34 odnosile na diskriminaciju žena. To je još jedan pokazatelj koji potvrđuje postojanje problema s kojima se suočavaju pripadnice nacionalnih manjina.

 

VIŠESTRUKA DISKRIMINACIJA

Koja su ključna obilježja neravnopravnosti Romkinja i na koji se način i kojim intenzitetom oni umnožavaju uzimajući u obzir općenito težak položaj romske zajednice?

Pored spomenutog rizika višestruke diskriminacije, patrijarhalnosti, niske razine obrazovanja i socijalne isključenosti, valja istaknuti slabu informiranost o vlastitim pravima kao i dodatno naglašenu prisutnost tih problema u ruralnim područjima.

Pored spomenutog rizika višestruke diskriminacije, patrijarhalnosti, niske razine obrazovanja i socijalne isključenosti, valja istaknuti slabu informiranost o vlastitim pravima kao i dodatno naglašenu prisutnost tih problema u ruralnim područjima.

Kako izražena neravnopravnost i težak položaj Romkinja utječu i zaoštravaju druge probleme Roma? Očituje li se to npr. u odgoju (i obrazovanju) djece?

Postojeći položaj Romkinja utječe na sve razine javnog i privatnog života romske nacionalne manjine. Svjedoci smo da najprosperitetnija društva današnjice karakterizira visoka razina emancipacije žena, a kada je o romskoj nacionalnoj manjini riječ, situacija je vrlo loša. Radi se o začaranom krugu uzročno-posljedično povezanih rodno nepoticajnih i negativnih obrazaca funkcioniranja romskih zajednica, a to svakako ima velik utjecaj, između ostaloga, i na odgoj i odrastanje djece. Potrebni su izraziti napori i sposobnosti u takvom nepoticajnom okruženju s naglašenom besperspektivnošću da se nadvladaju sve prepreke tijekom odrastanja.

Postojeći položaj Romkinja utječe na sve razine javnog i privatnog života romske nacionalne manjine. Svjedoci smo da najprosperitetnija društva današnjice karakterizira visoka razina emancipacije žena, a kada je o romskoj nacionalnoj manjini riječ, situacija je vrlo loša. Radi se o začaranom krugu uzročno-posljedično povezanih rodno nepoticajnih i negativnih obrazaca funkcioniranja romskih zajednica, a to svakako ima velik utjecaj, između ostaloga, i na odgoj i odrastanje djece. Potrebni su izraziti napori i sposobnosti u takvom nepoticajnom okruženju s naglašenom besperspektivnošću da se nadvladaju sve prepreke tijekom odrastanja.

 

ZAČARANI KRUG

Bilježimo li neki napredak u posljednje vrijeme i što tome eventualno posebno pridonosi?

Podatci o nešto većem uključivanju Romkinja u obrazovni sustav na svim razinama ohrabrujući su pokazatelji, međutim, još uvijek se radi o nedostatnom povećanju uzimajući u obzir visoku stopu nataliteta i rast broja romske djece na godišnjoj razini koja se uključuju u sustav. Definirani ciljevi i mjere koje u narednom razdoblju treba ostvariti u okviru Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije zasigurno pridonose nastojanjima za poboljšanje statusa Romkinja ne samo u području obrazovanja, nego i u području rada i zapošljavanja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i stanovanja, kao i većem uključivanju u gospodarski, kulturni i društveni život.

Kakve je rezultate na ovom planu polučilo Desetljeće za uključivanje Roma 2005. – 2015.?

Izvješća o provedbi Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005. – 2015. pokazala su određeni napredak u nekim područjima. Primjerice, u trogodišnjem razdoblju 2009. – 2012. povećao se broj djevojaka koje su završile srednju školu (2009. ih je bilo 28, a 2012. 48, što je povećanje od 42 %). Detaljni podatci dostupni su na internetskim stranicama Ureda za ljudska prva i prava nacionalnih manjina Vlade RH (naslovnica – Dokumenti/Izvješća i Arhiva).

Je li aktualna Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013. – 2020. dovoljno prepoznala svu složenost  i težinu ovog problema te je li osmislila odgovarajuće i provedive mjere na ovom planu i kakvi su dosadašnji učinci?

Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013. – 2020. pomnije je i detaljnije pripremljen dokument od svog prethodnika, Nacionalnog programa za Rome. Kao takav, predstavlja odlično polazište temeljem kojega bi se trebalo unaprijediti položaj romske nacionalne manjine. Iz tog dokumenta proizišao je Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2015. godine, a iz izvješća o provedbi Akcijskog plana vidljivi su određeni pomaci prema ostvarenju ciljeva Nacionalne strategije. Sve navedene dokumente izrađivao je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i dostupni su na njegovim mrežnim stranicama, uključujući i izvješća o provedbi. Od pozitivnih pomaka u izvješćima može se istaknuti, primjerice, povećan broj Romkinja uključenih u radionice o povećanju kompetentnosti, motivacije i vještina aktivnog traženja posla u okviru cilja 3. („povećanje konkurentnosti i stope zapošljivosti Romkinja“), zatim financiranje nekoliko projekata romskih udruga s ciljem poboljšanja položaja Romkinja, dok je u Programu poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls 2014.“ predviđeno dobivanje do 30 dodatnih bodova za projekte poduzetnika s otežanim društvenim uvjetima uključujući i pripadnost romskoj nacionalnoj manjini.

 

KONKURENTNOST NA TRŽIŠTU RADA

Koje bi bile ključne društvene akcije koje bi trebalo pokrenuti kako bi se ovi teški problemi mogli početi ubrzanije rješavati i stanje poboljšavati?

Ključna je uključenost Roma u sve razine obrazovanja, povećanje stope završavanja osnovne i srednje škole i veće uključivanje u područje visokog obrazovanja kako bi se povećala konkurentnost na tržištu rada i tako unaprijedio stupanj integracije romskog stanovništva u hrvatsko društvo.

Realno je pretpostaviti da je za poboljšanje položaja Romkinja nužno općenito poboljšanje položaja romske zajednice u nekom društvu. No je li to i dovoljno s obzirom na složenost ovog problema i koje bi posebne, dodatne mjere trebalo poduzimati?

Ravnopravnost žena s muškarcima u hrvatskom društvu nije postignuta. Ako bismo Romkinje promatrali isključivo iz pozicije diskriminacije temeljem spola, za njih bi vrijedile iste okolnosti i poteškoće s kojima se suočavaju i sve druge građanke Republike Hrvatske. Treba dosljedno raditi na tome da postojeći propisi, politike i strategije zažive i budu maksimalno ugrađene u društvenu svakodnevicu, počevši od ustavnih odredaba o ravnopravnosti spolova, preko nacionalnih propisa poput Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Nacionalne politike za ravnopravnost spolova i dr. pa sve do dokumenata Europske unije, Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija kojih je Republika Hrvatska članica, a koji sadrže niz zadanih normativa u skladu s kojima treba djelovati. Zakonodavni okvir je dobar, potrebno je raditi na postupnoj promjeni društva u skladu sa zacrtanim ciljevima.

 

IMPERATIV UMREŽAVANJA

Koja je u tome uloga Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova? Koji su Vam u tom pogledu neposredni projekti i koje su Vam mjere i aktivnosti u planu?

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u skladu sa svojim ovlastima propisanima Zakonom o ravnopravnosti spolova i mogućnostima prati područje nacionalnih manjina isključivo kroz prizmu interesa za položaj Romkinja, kao jedne od najugroženijih društvenih skupina. Dosad je tijekom proteklih godina provela nekoliko istraživanja i sudjelovala u izradi relevantnih strateških dokumenata. Kao neovisno i samostalno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova Pravobraniteljica će i dalje sukladno ovlastima nadzirati provedbu strateških mjera koje se odnose na položaj Romkinja i o tome izvještavati javnost.

Koji drugi društveni mehanizmi i subjekti i na koji način mogu bitno pomoći u poboljšavanju položaja Romkinja u hrvatskom društvu? Što može učiniti npr. obrazovni sustav, što mediji, civilni sektor itd.? Kakav je institucionalni i politički okvir nužan u rješavanju ovog problema?

Svi navedeni subjekti i mehanizmi u svom djelovanju moraju primijeniti maksimalno osviješten pristup prema problematici romske nacionalne manjine, izbjegavajući sve predrasude i diskriminirajuće prakse. Uz razvijanje razumijevanja i tolerancije za težak položaj Roma, a posebno Romkinja, nužno je uzimati u obzir mjere pozitivne akcije putem kojih bi se barem djelomično nadoknadio njihov nepovoljan položaj i pružile ravnopravne mogućnosti u pristupu svim područjima javnog života.

Kakva je uloga romskih udruga i institucija u rješavanju ovih problema? Kako one djeluju ili kako ih se može učiniti još aktivnijim i učinkovitijim?

Organizacije Roma imaju važnu ulogu u smislu posrednika između državnih struktura i romskih zajednica na lokalnoj razini. One su nezaobilazni suradnici u svim aktivnostima koje se provode ili se planiraju provesti. Problem predstavlja razjedinjenost i nejedinstvo romskih organizacija što narušava sinergiju i učinkovitost njihova djelovanja u suradnji s državnim i nevladinim strukturama.

Organizacije Roma imaju važnu ulogu u smislu posrednika između državnih struktura i romskih zajednica na lokalnoj razini. One su nezaobilazni suradnici u svim aktivnostima koje se provode ili se planiraju provesti. Problem predstavlja razjedinjenost i nejedinstvo romskih organizacija što narušava sinergiju i učinkovitost njihova djelovanja u suradnji s državnim i nevladinim strukturama.

Nedavno je u Zagrebu održan i okrugli stol „Položaj Romkinja u Republici Hrvatskoj“. Koji su glavni nalazi, zaključci i poruke tog okruglog stola?

Savjetnik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održao je na tom skupu izlaganje u kojem je predstavio rezultate istraživanja vezane za prava Romkinja koje je dosad Pravobraniteljica provela: „Romkinje kao korisnice prava na besplatnu pravnu pomoć“ i pokusno istraživanje „Status Romkinja u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na oblike nasilja prema Romkinjama“. Na okruglom stolu bilo je riječi o izradi nove Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2016. – 2020., novog Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma te o mogućnostima za suzbijanje različitih oblika diskriminacije Romkinja. Istaknuta je štetnost ranog sklapanja braka kod maloljetnih Romkinja, kao i rano napuštanje školovanja. Četiri ključna područja na kojima je potrebno unaprijediti položaj romske nacionalne manjine jesu zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo i stanovanje. Ramiza Mehmedi iz udruge „Bolja budućnost“ predstavila je začetak inicijative o formiranju Međunarodne mreže Romkinja.

Kao glavni zaključak skupa istaknut je imperativ umrežavanja Romkinja u Hrvatskoj s ciljem osnaživanja njihova djelovanja te veće vidljivosti u lokalnoj zajednici i općenito u hrvatskom društvu.

 
Povratak na Fokus