Vijesti ROMI.HR

/
Print - I JA ŽELIM OBITELJ

ZAVRŠEN PROJEKT O USVAJANJU DJECE

9. 11. 2018.
I JA ŽELIM OBITELJ

Studeni je mjesec posvećen posvojenja djece, a 9. studenog je Svjetski dan posvojenja. Udruga za potporu posvajanju „Adopta“ je organizirala stručni skup pod nazivom „I ja želim obitelj“ na kojem je predstavila rezultate istoimenog Projekta.

Autorica: Sindirela Bobarić

Na otvorenju skupa su govorile Andreja Turčin, predsjednica Adopte, Anica Gusak-Krajnović, ravnateljica Centra za socijalnu skrb (CZSS) Slavonski Brod, Tanja Žaja iz Sektora za koordinaciju reformskih procesa i modernizaciju sustava socijalne skrbi – Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ivana Vlahek Teskera, stručna suradnica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo.

Skup „I ja želim obitelj“ organiziran je na kraju Projekta financiranog od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. U drugom dijelu skupa održan je okrugli stol na kojem su predstavljeni rezultati Projekta i provedenih konzultacija s djecom. Također se održan i okrugli stol na temu sudjelovanja djece u odlučivanju u obitelji, te se raspravljalo o tome kako sustav socijalne skrbi i pravosuđa može podržati sudjelovanje djece u odlučivanju u procesu posvojenja.

 „Važan rezultat ovog Projekta je da smo uspjeli uključiti određeni broj posvojiteljskih obitelji, određeni broj potencijalnih posvojitelja, te da smo ih uspjeli educirati. Također je važno što smo educirali stručne djelatnike koji su ovom edukacijom dobili jedan mali uski dio novog znanja. Ono što je važno je da su postali jako motivirani za provođenje postupaka – oduzimanje i rješenje roditeljske skrbi, kako bi svako dijete izašlo što prije iz sustava socijalne skrbi i dobilo novu obitelj.“ istaknula je Anica Gusak-Krajnović, ravnateljica CZSS Slavonski Brod.

Projekt „I ja želim obitelj“ je za cilj imao povećanje regionalne ujednačenosti usluga. U okviru projekta „I ja želim obitelj“ provedene su konzultacije s djecom u sustavu socijalne skrbi o stupnju i kvaliteti njihove informiranosti i sudjelovanja u odlukama koje se tiču njihove budućnosti.

Adopta - udruga za potporu posvojenja već dugi niz godina nastoji zagovarati prava djece i unaprijediti postupak posvojenja. U Hrvatskoj je trenutno registrirano 1.316 potencijalnih posvojiteljskih obitelji, što nedvojbeno ukazuje da se svakom djetetu može naći obitelj. U prvih devet mjeseci ove godine posvojeno je 85 djece. Iako je ova statistika poražavajuća, ona je tek statistika i iz nje se ne vidi, već se može naslućivati kakve su dječje sudbine, kolika je njihova čežnja i želja za pažnjom, pripadanjem i ljubavi. Trenutačno 413 djece u Hrvatskoj ima uvjete za posvojenje.

Predstavnici Adopte su istakli kako je, po njihovom mišljenju, najvažnija pretpostavka za unaprjeđenje ove statistike ubrzavanje postupaka oduzimanja roditeljske skrbi i roditeljskih prava za djecu za koju su nadležni centri utvrdili da se više ne mogu vratiti u svoje biološke obitelji. A tu su i protokoli o posvojenju, službeni dokumenti nadležnog ministarstva koji, kako je na skupu istaknuto, nikada nisu istinski zaživjeli. Prema tim protokolima svakom djetetu kojem se u roku tri mjeseca ne nađe obitelj, treba se kreirati anonimizirani profil. Anonimnost profila bi trebala štite interese i privatnost djeteta te poboljšati izglede djetetu da dobije usvojiteljsku obitelj.

„I sami znate da je usvojen Registar potencijalnih posvojitelja. Unazad četiri godine se vodi u elektroničkom obliku. Do tada to nije bilo tako, ali sada u svakom trenutku, svaki centar na području Republike Hrvatske ima podatak o svakom potencijalnom posvojitelju.“ naglasila je Tanja Žaja iz Sektora za koordinaciju reformskih procesa i modernizaciju sustava socijalne skrbi Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Adopa također predlaže kako bi trebalo provesti osnaživanje i pružanje potpore potencijalnim posvojiteljima, te uvođenje potencijalnih mjera, poput jednokratne naknade za posvojeno dijete, ili uvođenje prava na roditeljski dopust za posvojitelje djece starije od osam godina, također su neke od mjera koje mogu pozitivno utjecati na broj posvojenja, prije svega djece starije životne dobi, djece koja imaju više braće i sestara, djece koji su pripadnici nacionalnih manjina, te djece sa zdravstvenim poteškoćama. Prijedlozi su to o kojima treba otvoriti raspravu sa svim dionicima ovog procesa.

Tanja Žaja, sudjelujući u raspravi upozorila je na krive interpretacije o broju djece za koje su ispunjene zakonske pretpostavke za usvojenje te istaka: „U medijima se uvijek barata s brojem 413 djece s ispunjenim zakonskim pretpostavkama za posvojenje. Za veliki dio te djece, posvojenje nije u njihovom najboljem interesu, iz razloga jer žive kod svojih srodnika, žive u srodničkim obiteljima. Veliki dio djece prema analizi koju smo nedavno radili, ne želi biti posvojen. Moglo bi se raspravljati iz kojih razloga ne želi biti posvojeni, ali djeca starija od 12 godina, moraju dati pristanak na posvojenje, a mlađoj djeci smo dužni prihvatiti ili u najmanju ruku saslušati i procijeniti njihovo mišljenje. Stoga smo na brojci od 170 djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje. To su djeca za koje centri procjenjuju da je posvojenje u njihovom najboljem interesu. U toj brojci su sadržana djeca visoke životne dobi, djeca sa oštećenjima zdravlja, djeca sa teškoćama u razvoju, nažalost ono kako mi kažemo u žargonu teže posvojiva djeca.“

Prema prezentiranim rezultatima istraživanja koje je provela Udruga Adopta, provedenom na reprezentativnom uzorku, potencijalni posvojitelji se teže odlučuju na posvajanje navedenih kategorija ''teže posvojive'' djece, zbog straha da će im dijete biti diskriminirano, da će se teže moći integrirati, ili pak kod djece sa zdravstvenim poteškoćama da im neće moći pružiti adekvatnu potporu i skrb.

 

Pitanje posvojenja djece je vrlo kompleksno pitanje i svaki slučaj je specifičan i uloga svakog dionika uključujući resorno ministarstvo, organizacije civilnog društva koje okupljaju usvojitelje i zastupaju njihove interese, ali i organizacije civilnog društva koje rade na zaštiti i unaprjeđenju prava nacionalnih manjina, djece s fizičkim odnosno psihičkim zdravstvenim poteškoćama, djece i maloljetnika i drugih su važne u ovom procesu. Javne politike u ovom važnom pitanju se trebaju pripremati i donositi uz uključivanje svih ovih dionika i pri tom stalno treba primarno paziti na interes djece.

 

Galerija slika:

Povratak na sve vijesti