Fokus ROMI.HR

ECRI je Europska komisija protiv rasizma i netolerancije. Svake godine prate neke od država članica i daju im preporuke. U 2019. godini preporuke su dali Sloveniji, a 2022. godine napravili su izvještaj.

Komisija je 2019. skrenula pozornost slovenskih vlasti na potrebu usklađivanja sa zakonodavstvom ECRI-ja za borbu protiv rasizma, rasne diskriminacije i govora mržnje. Tijela kaznenog progona načelno bi trebala izbjegavati nametanje kaznene odgovornosti za djela koja izazivaju mržnju i nasilje, a koja nisu predviđena zakonom.

U Izvješću s preporukama Europska komisija protiv rasizma i netolerancije pronašla je vidljiva ograničenja u procesuiranju govora mržnje. Ovaj problem donosi još jednu alarmantnu reakciju – govor mržnje spada u kaznena djela koja se rijetko progone. Za ovo postoje dva aspekta. Prvi se nalazi u Kaznenom zakonu, koji kaže da bi govor mržnje bio kažnjiv ako je počinjen „na način koji može ugroziti ili narušiti javni red i mir, ili upotrebom sile ili prijetnje, verbalnog zlostavljanja ili uvrede.“ Drugi aspekt proizlazi iz Ureda glavnog tužitelja, koji je 2013. godine izdao pravno mišljenje da uvjete iz članka treba uzeti kumulativno te da je uzročnost javne prijetnje nužan uvjet za kazneni progon govora mržnje.

Slovenija je 2018. u okviru Vrhovnog državnog tužiteljstva formirala radnu skupinu za usklađivanje praksi u procesuiranju govora mržnje. Štoviše, Vrhovni sud naveo je se da uvjeti koji su postavljeni za kazneni progon govora mržnje, koji potencijalno predstavljaju zločin iz mržnje, trebaju uzeti alternativno i nije nužno da ponašanje počinitelja predstavlja predstavlja konkretnu opasnost za javni red.

S druge strane, Europska komisija protiv rasizma i netolerancije istaknula je da je malo toga učinjeno kako bi se promijenila procedura u vezi govora mržnje. Broj optužnica koje su podigli tužitelji i dalje je na niskoj razini. Štoviše, žrtve nemaju pravnu zaštitu ako tužiteljstvo odbaci kaznenu prijavu. Odluka Višeg suda u Ljubljani iz 2005. ograničava pojedince da sami nastave goniti slučajeve mržnje, nasilja i netolerancije.

Što se tiče prve točke, Europska komisija protiv rasizma i netolerancije utvrdila je da su preporuke samo djelomično provedene.

Još jedna točka koja se pojavila u narednom Izvješću odnosi se na sprječavanje rasne diskriminacije. „Ako je potrebno, vlasti bi trebale predložiti zakonsko pojašnjenje kako bi se osiguralo da se podaci prikupljaju u svim slučajevima uz poštovanje standarda o zaštiti podataka, uključujući načela povjerljivosti, informiranog pristanka i dobrovoljne samoidentifikacije”. Europska komisija protiv rasizma i netolerancije je ukazala na činjenicu da je formirana neformalna radna skupina za prikupljanje raščlanjenih podataka o jednakosti.  Nažalost ova se grupa okupila samo jednom.

S druge strane, pozitivna provedba tužiteljskih spisa o kaznenim djelima s pristranim motivom treba biti označena posebnom oznakom. ECRI vjeruje da bi ovaj sistem trebao pomoći u identificiranju zločina iz mržnje i skupljanju podataka o njima. Međutim, ti podaci još uvijek nisu obrađeni, ni prezentirani javnosti.

U svibnju 2021. javnosti je predstavljen nacrt Zakona o zaštiti osobnih podataka koji uključuje odredbu koja dopušta obradu osobnih podataka o nacionalnom ili etničkom podrijetlu pojedinca. No to bi se samo iznimno trebalo iznositi za javni sektor. Pitanje je i treba li se obrada takvih podataka provoditi u antidiskriminacijske svrhe.

Slovenske vlasti još uvijek pokazuju veliko oklijevanje po pitanju prikupljanja raščlanjenih podataka o jednakosti. Štoviše, ne postoji zakon za prikupljanje raščlanjenih podataka o jednakosti u svim slučajevima. Stoga ECRI zaključuje da preporuka nije provedena.

ECRI is a European Commission against Racism and Intolerance. Every year the organization monitors some of the Member States and draws recommendations for them. In 2019 the organization came up with recommendations for Slovenia, in 2022 came a follow up Report.

In 2019 the commission drawed Slovenian authorities’ attention on the need to align with ECRI’s legislation to combat racism, racial discrimination, and hate speech. Prosecution authorities principally should avoid imposing criminal liability requirements for acts that incite hatred and violence that are not provided by the law.

In the Report with the recommendations ECRI found visible limitations in the prosecution of hate speech. This issue brings another alarming reaction to the country of Slovenia - hate speech is amounting to criminal offenses being rarely prosecuted. There are two aspects of this matter. The first is found in the Criminal Code, which states that hate speech would be punishable if it is committed ‘in a manner that can jeopardize or disturb public law and order, or [by use of] force or threat, verbal abuse or insult’. The other aspect arises from the Office of the Prosecutor General, which in 2013 issued a legal opinion that states that conditions in the article should be taken cumulatively and that the causality of a specific public order threat is a necessary condition for prosecution of hate speech.

In 2018 Slovenia formed a working group within the Supreme State Prosecutor’s Office to harmonize practices in prosecuting hate speech. What is more, the Supreme Court stated that the conditions set for  prosecuting hate speech potentially amounting to hate crime should clearly be taken alternatively and it is not necessary for the conduct of the perpetrator to represent a concrete danger to public order. 

On the other hand, ECRI has pointed out that little has been done to change the hate speech legal procedures - the number of indictments issued by prosecutors stays on low levels. What is more, the victim doesn’t receive legal protection if a prosecution dismisses a criminal complaint. A 2005 decision from the Higher Court in Ljubljana restricts individuals to continue prosecution by themselves in cases of hatred, violence and intolerance. 

Concerning the first poin, ECRI found the recommendations to be partially implemented.

Another point that appeared in the follow up Report concerns the prevention of racial discrimination. ‘If necessary, the authorities should propose legislative clarification to ensure that data is collected in all cases with due respect for standards on data protection, including principles of confidentiality, informed consent and voluntary self-identification’.

ECRI pointed out to the fact that an informal working group on the collection of disaggregated equality data was formed. But unfortunately this group gathered only once.

On the other hand, a positive implementation for prosecutorial files on criminal offenses with a biased motive should be marked with a special label. ECRI believes this system would help to identify hate crimes and collect data on them. However, this data hasn’t been processed yet and hasn’t been revealed to the public.

In May 2021 the draft Personal Data Protection Act was revealed to the public, which includes a provision allowing the processing of personal data on national or ethnic origin of an individual. But this should apply to the public sector only exceptionally. The question is also weather the processing of such data should be done for anti-discrimination purposes.

The authorities of Slovenia still show strong hesitation on the issue of collecting disaggregated equality data. What is more, there is no law to collect disaggregated equality data in all cases. Therefore, ECRI concludes that the recommendation hasn’t been implemented.