Fokus ROMI.HR

Dugi niz godina Romi nisu imali jedinstvenu međunarodnu platformu za izražavanje zabrinutosti, zaštitu prava Roma i oblikovanje kolektivne budućnosti Roma. Svjetski kongres Roma to je promijenio stvaranjem službenog prostora u kojem su se mogli čuti glasovi Roma i postići zajednički ciljevi. To je označilo početak organiziranih prekograničnih napora za borbu protiv diskriminacije, promicanje socijalne uključenosti i očuvanje romskog identiteta i kulture. Osim političke propagande, Kongres je također postao simbol otpornosti i osnaživanja romskih zajednica, okupljajući ih kako bi govorili kao jedinstveni front. Svojim stalnim radom Kongres igra ključnu ulogu u svjetskom pokretu za dostojanstvo, jednakost i zastupljenost Roma. 

Prvi Svjetski kongres Roma (1971)

Prvi kongres održan je od 8.do 12. travnja 1971. godine u Orpingtonu, blizu Londona u Engleskoj. Sudjelovalo je 23 predstavnika iz devet zemalja: Čehoslovačke, Finske, Norveške, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Mađarske, Irske, Španjolske i Jugoslavije. Prisutni su bili i promatrači iz Belgije, Kanade, Indije i Sjedinjenih Država. Događaj su financirali Svjetsko vijeće Crkava i indijska vlada.

Tijekom ovog kongresa osnovano je pet podkomisija koje su se usredotočile na sljedeća pitanja:

• Socijalna pitanja
• Obrazovanje
• Ratni zločini
• Jezik
• Kultura

Ključne donesene odluke uključivale su:

Romska Zastava: Zastava koja prikazuje plavu (gornju) i zelenu (donju) boju i crveni kotač sa šesnaest krakova potvrđena je kao nacionalni amblem naroda Roma. Njegov dizajn sastoji se od dvije vodoravne pruge, plave na vrhu, koja simbolizira nebo i duhovne vrijednosti, i zelene na dnu, koja simbolizira zemlju i materijalne vrijednosti. U središtu je crveni kotač sa šesnaest krakova koji odražava nomadsku tradiciju Roma i odaje počast njihovom indijskom podrijetlu. 

Stvaranje romske himne: Pjesma “Đelem, đelem” je prihvaćena kao službena himna. 

Romski naziv: Kongres je odlučio potaknuti sve da koriste izraz "Romi" za romski narod umjesto mnogih drugih imena koja su se povijesno koristila, od kojih su mnoga postala pogrdna. Usvajanje izraza "Romi" bio je važan korak prema obnovi identiteta. U skladu s tom odlukom, Međunarodni Ciganski odbor preimenovan je u Komiteto Lumniaco Romano (Međunarodni odbor Roma). 

Drugi Svjetski kongres Roma (1978)

Ovaj kongres, koji je održan u travnju 1978. godine u Ženevi, Švicarska, okupio je 120 delegata iz 26 zemalja. Najznačajniji rezultat je bio preobrazba Međunarodnog odbora Roma u Međunarodnu romsku uniju.

Treći Svjetski kongres Roma (1981)

Treći Svijetski kongres Roma bio je održan u Göttingenu, Zapadna Njemačka, svibanj 1981., na kojem su sudjelovali 600 delegata i promatrača iz 28 zemalja. Rasprave su naglašavale priznavanje Roma kao nacionalne (etničke) manjine indijskog podrijetla, a glavna tema bila je Porajmos (genocid nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata).

Četvrti Svjetski kongres Roma (1990)

Četvrti kongres održan je 1990. u Serocku, Poljska, na kojem su sudjelovali 250 delegata. Među temama bili su reparacije iz Drugog svjetskog rata, obrazovanje, kultura, odnosi s javnošću, jezik i stvaranje enciklopedije na romskom jeziku. Značajno je da je 8. travnja službeno proglašen Međunarodnim danom Roma u spomen na održavanje prvog kongresa 1971. godine.

Peti Svjetski kongres Roma (2000)

Peti Kongres održan je u Pragu, Češka, srpanja 2000. godine. Emil Ščuka izabran je za predsjednika Međunarodne romske unije, a Kongres je usvojio službenu romsku deklaraciju o neteritorijalnom statusu naroda.

Šesti Svjetski kongres Roma (2004)

Šesti Kongres održan je u Lancia, Italija, na kojem su sudjelovali više od 200 delegata iz 39 država.  Stanisław Stankiewicz iz Poljske bio je izabran za nova predsjednika Međunarodne romske unije, i osnovan je odbor za rješavanje pitanja koja se odnose na žene, obitelj i djecu.

Sedmi Svjetski kongres Roma (2008)

Sedmi kongres održan je u Zagrebu, Hrvatska, 2008. godine. Rasprave su se usredotočile na ljudska prava, socijalnu uključenost i političku zastupljenost.

Osmi Svjetski kongres Roma (2013)

Osmi Kongres održan je u Sibiu, Rumunjska, 2013. godine. Ključne teme bile su obrazovanje, zapošljavanje, borba protiv diskriminacije i sudjelovanje Roma u europskoj politici.

Deveti Svjetski kongres Roma (2015)

Deveti kongres održan je u Rigi, Latvija, kolovoza 2015.godine, a sudjelovali su oko 250 delegata iz 25 zemalja. Jedan od ključnih rezultata bilo je stvaranje Federacije od 21 od zemalja koje je imala za cilj rješavanje zajedničkih problema s kojima se suočavaju romske zajednice. Taj je korak naglasio potrebu za koordiniranijom međunarodnom suradnjom u zaštiti prava Roma i poboljšanju životnih uvjeta.

Deseti Svjetski kongres Roma (2016)

Deseti kongres održan je u Skoplju, Sjeverna Makedonija, ožujka 2016. Iako postoje ograničene informacije u javnoj domeni, događaj je poslužio kao nastavak dijaloga o romskim pravima, integraciji i provedbi prethodnih rezolucija Kongresa.

Jedanajesti Svjetski kongres Roma (2023)

Jedanaesti Kongres organiziran je u Berlinu, Njemačka, od 15.do 17. svibnja 2023. Ovaj najnoviji događaj označio je važan povratak nakon nekoliko godina, jačajući predanost romskom jedinstvu, identitetu i aktivizmu diljem Europe i šire. Kongres je pružio ažuriranu platformu za raspravu o relevantnim pitanjima kao što su diskriminacija, socijalna nejednakost i zastupljenost u političkim procesima.

Završetak

Svjetski kongres Roma odigrao je važnu ulogu u oblikovanju prava Roma i njihovoj zastupljenosti na globalnoj razini. Ovi događaji ne samo da su ojačali romski identitet i kulturu, već su i promicali političko priznanje, socijalnu uključenost i pravdu prema povijesnim tragedijama poput Porajmosa. Kroz inicijative poput usvajanja zastave, himne i službenog priznanja Međunarodnog dana Roma (8.travnja), Kongresi su pomogli ujediniti romske zajednice širom svijeta.

Prvi kongres bio je povijesna prekretnica — postavio je temelje za organizirani romski aktivizam na međunarodnoj razini. Iako su kasniji kongresi nastavili održavati taj duh, s vremenom su se pojavile i druge romske organizacije, koje su se ponekad natjecale za vodstvo i utjecaj u zastupanju romskih interesa.

Svake godine travanj se proglašava mjesecom Roma, u kojem se slavi povijest, kultura i doprinosi Roma te podiže svijest o problemima s kojima se Romi i dalje suočavaju. To je važna platforma za zagovaranje Roma kako bi se čuli njihovi glasovi i zaštitila njihova prava suočena s kontinuiranom diskriminacijom i izolacijom.