Fokus ROMI.HR

Europska komisija je prošle godine objavila izvještaj o vladavini prava u zemljama članicama EU. Kritici je bio uglavnom izložen pravosudni sustav Poljske i Mađarske, jer vlade ovih zemalja dovode u pitanje ono što se uglavnom smatra temeljem Europe: demokratske vrijednosti. Tokom proteklih nekoliko godina, Mađarski građanski savez (Fidesz) na čelu s Viktorom Orbanom u Mađarskoj i Pravo i pravda (PiS) Jarosława Kaczyńskog u Poljskoj svojim reformama stalno dovode u pitanje ove vrijednosti kako bi ojačali svoju vlast.

Godišnji “Izvještaj o vladavini prava u Europi” dio je politike pritiska koju provode briselske institucije i koja ima za cilj sprječavanje takvih praksi u drugim državama članicama EU. Osim izvještaja o Mađarskoj i Poljskoj, Europska komisija je također predstavila dokument o ostalim zemljama članicama EU. Izvještaj daje opću sliku trenutnog stanja demokracije u cijeloj Europi, uključujući i Hrvatsku.

Prema Izvještaju, Hrvatska relativno dobro stoji u području demokratskoh vrijednosti,  ali je još uvijek daleko od najviših standarda po mnogim pitanjima. U području pravosudnog sustava, Hrvatska se "još uvijek suočava s ozbiljnim izazovima učinkovitosti i kvalitete" unatoč zabilježenom napretku u zadnjih nekoliko godina. Nedostatak ulaganja u digitalizaciju pravosuđa dovodi u pitanje transparentnost sustava, jer mnoge sudske odluke nisu lako dostupne kada nisu na internetu. Takva situacija rezultira općenitom sporošću pravosuđa, osobito kada se radi o prvostupanjskim sudovima na lokalnoj razini. Stoga je prosječna dužina trajanja postupaka u prvom stupnju među najdužim u EU. Iako je situacija bolja kada je riječ o drugostupanjskim sudovima, vrijeme koje je potrebno višim sudovima za donošenje sudskih odluka također je užasno dugo. Hrvatska još uvijek ima probleme sa smanjenjem broja zaostalih predmeta, koji traju više od 10 godina. Nedavne kontroverze oko imenovanja predsjednika Vrhovnog suda i nekoliko skandala oko sudaca ne ojačavaju povjerenje u pravosudni sustav. Uz toliko problema, percepcija neovisnosti sudstva i dalje je vrlo niska u zemlji.

Što se tiče medijskog pluralizma i diobe vlasti, Hrvatska zadovoljava većinu kriterija u području vladavine prava. Agencija za elektroničke medije smatra se neovisnom i transparentnom. Što se tiče masovnih medija, glavni problem u ovom području su prijetnje novinarima. Unatoč tome što postoji pravni okvir za zaštitu novinara, novinari u Hrvatskoj su 2019. godine bili izloženi velikom broju tužbi (više od tisuću). Situacija je privukla pažnju Vijeća Europe jer može stvoriti efekt zastrašivanja novinara.

Iako demokratski sustav zadovoljava standarde EU, glavni problem u ovom području je niska razina sudjelovanja građana u političkim raspravama i odlukama. U Izvještaju se ističe potreba za učestalije savjetovanje s javnošću i rasprave s različitim dionicima tokom razrade politika.

Iako Hrvatska relativno dobro stoji u pogledu prethodno navedenog kriterija unatoč postojećim izazovima, glavna prijetnja demokraciji u Hrvatskoj je i dalje korupcija. Prema posljednjem godišnjem izvještaju o indeksu percepcije korupcije koji je objavio Transparency International i istraživanju Eurobarometra o korupciji, Hrvatska ima jednu od najnižih razina povjerenja javnosti unutar EU u pogledu ovog pitanja. Izvještaj o vladavini prava navodi da “Hrvatska ima uspostavljen pravni i politički okvir za promoviranje integriteta i sprječavanje korupcije u javnom sektoru”, ali da “važne inicijative za jačanje etike i integriteta među najvišim dužnosnicima izvršne vlasti i zastupnicima u parlamentu te uređivanje lobističkih aktivnosti i dalje nisu provedene”.

Nepovjerenje građana Hrvatske u svoje političke elite i pravosuđe je temeljan problem za Hrvatsku i njezinu budućnost. Treba provesti reforme kako bi se smanjila diskreditacija sudionika demokratskih procesa u očima javnosti. Treba se boriti protiv korupcije na lokalnoj razini, natjerati visoke dužnosnike da surađuju s neovisnim tijelima nadležnim za određene slučajeve, povećavati transparentnost između interesnih grupa i visokih dužnosnika. To su glavne mjere koje je neophodno poduzeti kako bi se vratilo povjerenje javnosti.

Iako Izvještaj EU daje razlog za nadu u budućnost demokracije u Hrvatskoj, također skreće pažnju na potrebu rješavanja demokratskih izazova kako bi se osigurao zdrav pravosudni i politički sustav te se vratilo povjerenje građana Hrvatske.

Two things form the bedrock of any open society - freedom of expression and rule of law. If you don't have those things, you don't have a free country.

Salman Rushdie, British Indian novelist

The European Commission published last year a report on the rule of law in EU members. Most of the critics targeted the judicial system of Poland and Hungary, as their respective governments challenged what is commonly considered as the cornerstone of Europe: democratic values. Indeed, during the past few years, the Fidesz led by Viktor Orban in Hungary and the PiS of Jarosław Kaczyński in Poland constantly challenged these values with reforms to strengthen their grip on power.

The yearly “Report on the rule of law in Europe” is part of the containment policy of Brussels' authorities to halt the development of such practices in other members States. In addition to the reports about the two black sheep, the EU Commission also produced a document on all other EU members. Thus, it gives a global picture of the current state of democracy in all of Europe, including Croatia.

According to the Report, Croatia is doing relatively well with democratic needs, but it is still far from the highest standards regarding many issues. When it comes to the judicial system, Croatia “is still experiencing serious efficiency and quality challenges” despite progress in the past few years. The lack of investment in Information Technology undertakes the transparency of the system, as many court decisions are not easily accessible when not online. Moreover, it contributes to the global slowness of justice, especially at first instance court at the local level. Thus, the average length of a case at first instance is among the longest in the EU. While the situation is better for second instance tribunals, the time needed to issue a judicial decision is also dramatically long at the highest level. Nowadays, Croatia is still struggling to solve plenty of old cases, lasting for more than 10 years. Recently, controversies regarding the appointment of the Supreme Court President and a few scandals regarding judges did not improve trust in the justice system. With so many issues, the perceived level of independence remains particularly low in the country.

When it comes to media pluralism and separation of powers, the Croatian Republic meets most of the criteria of the rule of law. The Agency for Electronic Media is considered both independent and transparent. Regarding mass media, the main issue remains the threats to journalists. Despite the legal protection that they enjoy, journalists faced an especially high amount of lawsuits (more than a thousand) in 2019. The situation brought the Council of Europe's attention as it may have an intimidating effect on journalists in general.

While the democratic system respects the standards of the EU, the main issue for Croatia here is the low level of citizen participation in political debates and decisions. The Report addresses the need for more public consultations and debates with the different stakeholders while developing a policy.

While Croatia is dealing relatively well with the previous criteria despite some challenges, the main threat to democracy is still corruption. Croatia has one of the lowest levels of public trust in the EU regarding these issues, as illustrated by the last Corruption Perception Index of Transparency International and the Eurobarometer survey on corruption. In general, the Report on rule of law considers that “Croatia has the legal and policy framework to promote integrity and prevent corruption in the public sector broadly in place”, but that “important initiatives to strengthen ethics and integrity amongst top executive functions and Members of Parliament and to regulate lobbying remain unimplemented”.

In general, the distrust of the population in its political and judicial elites is a fundamental issue for the Country and its future. Reforms should be enforced to reduce the discredit of democratic actors. Tackle corruption at the local level, compel high officials to cooperate with independent bodies in charge of a case, or even enhance transparency regarding the links between lobbies and top officials; these are among the top priorities to recover public trust.

While the EU Report gives many reasons to hope for the future of democracy in Croatia, it also expresses the need for the authorities to address democratic challenges to both ensure healthy judicial and political systems, and recover the trust of Croatian citizens themselves.