Fokus ROMI.HR

Istraživanje je u potpunosti završeno nakon četiri godine, a trajalo je od 2016. godine do 2020. godine. Istraživanje je obuhvatilo predmete povijest, građanskog obrazovanja i zemljopisa u 22 države. Za ocjenu zastupljenosti Roma u ovim obrazovnim sustavima analizirani su nastavni programi i udžbenici. Kurikulumi su upute vlasti koje definiraju što se treba učiti u školama, a udžbenici su materijalna sredstva koja učenici koriste u procesu učenje.

Države u kojima je istraživanje provedeno su: Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Kosovo, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Španjolska , Sjeverna Makedonija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Cilj istraživanja bio je steći uvid o zastupljenosti Roma u najvažnijim obrazovnim materijalima, te stoga nisu bili obuhvaćeni posebni nastavni programi i udžbenici za nastavu romskog jezika ili za romske škole, a analizirani su samo udžbenici koji se koriste u državnim, odnosno javnim školama.

Istraživanje je provedeno u više faza. Prva faza bila je analiza različitih kurikuluma. Države su podijeljene u dvije skupine, one koje spominju pojam „Romi“ i / ili „nacionalne manjine“ i one gdje se ne spominu. Zatim je uslijedila analiza udžbenika obiju skupina kako bi se stjekao uvid koliko se često i u kakvom kontekstu Romi spominju. Nije bilo važno samo vidjeti koliko često se Romi spominju, već i na koji način, odnosno u kom kontekstu i da li su Romi prikazani kroz stereotipe?

Analiza kurikuluma pokazala je kako od 22 države, samo 8 država spominje Rome u kurikulima za odabrane predmete, i to najviše u nastavnim programima iz povijesti. Samo Njemačka i Mađarska spominju Rome u nastavnim programima građanskog obrazovanja, a Španjolska spominje Rome u izbornom predmetu o kulturnoj i umjetničkoj baštini pokrajne Andaluzija. Država s najvećim brojem spominjanja Roma je Njemačka.

Nažalost, nastavni programi mnogih država uopće ne spominju Rome, iako su među njima države s najvećim brojem romskog stanovništva u Europi, kao što su Bugarska, Srbija i Albanija. Zapravo, od balkanskih zemalja samo Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Kosovo spominju Rome u svojim nastavnim programima za povijest.

Nastavni programi i udžbenici se razlikuju. Čak i ako se Romi ne spominju u svim nastavnim planovima, svaka država, u različitoj mjeri, ipak ima udžbenike u kojima se Romi spominju. Broj udžbenika u kojima se spominju Romi varirao je od države do države. Država koja najviše pominje Rome u svojim udžbenicima, bila je Rumunjska, gdje se u 72% udžbenika Romi spominju. Romi su najmanje zastupljeni u udžbenicima Belgije i Velike Britanije, gdje se Romi spominju u samo 16,67% udžbenika.

Međutim, važno je razmotriti na koji način se Romi spominju u udžbenicima, jer su spominjanje Roma i iznošenje kvalitetnih informacija o Romima, dvije različite stvari. U nekim državama spominju Rome kao samo jednu od mnogih nacionalnih manjina u svojim popisima stanovništva. Vrlo malo udžbenika spominje istaknute Rome, a još rjeđe ih se citira, odnosno kvalitetno predstavlja. Međutim, u nekim udžbenicima, primjerice u Austriji i Mađarskoj, postoje cijeli odjeljci o Romima, i ako je to rijetko.

Većina nastavnih programa i udžbenika koji spominju Rome, to čine u kontekstu Drugog svjetskog rata, nacionalsocijalizma i genocida (porajmos). Druga područja u kojima se Romi najčešće spominju su migracije i proučavanja trenutnog položaja Roma, kao nacionalne manjine u različitim društvima. Jedan njemački kurikulum spominje Rome u kontekstu ustavne zaštite prava manjina. Jedino se u nastavnim planovima i programima Španjolske spominju Romi u kontekstu promicanja tolerancije i poštovanja različitosti.

Vrlo često su Romi u udžbenicima predstavljeni kroz stereotipe, kao necivilizirani ili siromašni. Ponekad pozitivno motivirani pokušaji predstavljanja Roma završavaju osnaživanjem stereotipa o Romima kao skupini plesača u odjeći vatrenih boja. Prikazani su u kontekstu "egzotične znatiželje", a ne kao ljudi koji imaju prava koje treba poštovati. Ponekad se Romi vjerodostojnije prikazuju u državama kao što su Austrija ili Finska, kroz predstavljanje simbola međunarodnog pokreta za prava Rome, kao što su romska zastava ili himna.

Jasan zaključak Istraživanja je kako u cijeloj Europi obrazovni sustavi moraju biti bolji. Zastupljenost Roma je nedovoljna i često netočna. To za posljedicu ima da učenici uopće ne uče o Romima ili uče samo stereotipiziranu verziju činjenica, a to nije put napretka. Uz pomoć dobrih alata, osvještavanjem mladih ljudi i iznošenjem provjerenih činjenica koje se odnose na Rome, tolerancija i uključivanje Roma u društvo mogu se značajno poboljšati.

The best way to create an inclusive and tolerant society is to educate children to be open-minded from a young age, therefore the textbooks and curricula used in schools is so important. The chosen topics can have a long-lasting impact on individuals and how they view the world. But how are minorities, especially the Roma minority, represented in textbooks and in curricula? This is what the Council of Europe (COE) and the Georg Eckert Institute for International Textbook Research have attempted to unveil in the „Representation of Roma in European Curricula and Textbooks“ study.

This complete study was completed over 4 years (2016-2020). It covered the subjects history, civic education and geography in 22 countries. In order to evaluate the representation of Roma in these education systems, both curricula and textbooks were used. Curricula are the government guidelines which explain what should be taught in schools, and textbooks are the physical learning supports which pupils use to learn.

The countries assessed are the following: Albania, Austria, Belgium, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, the Czech Republic, Finland, France, Germany, Hungary, Italy, Kosovo, Moldova, Montenegro, Poland, Romania, Serbia, Slovakia, Spain, North Macedonia and the United Kingdom. The aim of the study was to understand Roma representation in mainstream education materials, therefore special curricula and textbooks for Roma language classes or Roma schools were not included. Furthermore, only textbooks for use in state schools were considered.

The study was broken down into multiple phases. The first one was an analysis of the different curricula. Following this, the countries were separated into 2 groups: those who mention „Roma“ and / or „National Minorities“ and those who don't. An analysis of textbooks for both groups was then followed through to see how often and in what context Roma are mentioned. It was not only important to see how often Roma were referenced, but also in what way: how are they portrayed? Is their representation stereotypical? In what context do Roma come up?

The curricula analysis showed that, out of 22 countries, only 8 mention Roma in the curricula for the selected subjects, the most mentions being for history curricula. Only some German states and Hungary mention Roma in the civic education curricula. Spain also mentions Roma in an optional subject about the cultural and artistic heritage of Andalusia. The country with the most overall mentions was Germany.

Unfortunately, however, the curricula of many countries don’t mention Roma at all, despite some of these having the highest Roma population in Europe. Examples include Bulgaria, Serbia and Albania. In fact, out of the Balkan countries, only Croatia, Bosnia and Herzegovina and Kosovo mention Roma in their history curricula.

But the curricula and textbooks are different, and even if Roma aren’t mentioned in all the curricula, every country had textbooks where Roma were mentioned. The number of text books which mention Roma varied in each country. The country with the most mentions was Romania, where 72% of textbooks mention Roma. The least mentions were in Belgium and the United Kingdom, where only 16,67% of textbooks mention Roma.

It is however important to consider that a textbook mentioning Roma, and really bringing quality information are two distinct things. Some countries only mention Roma as one of many ethnic groups in a list about a country’s demographics. Very few textbooks actually portray prominent Roma individuals, and they are rarely given a voice. However, in some textbooks, for example in Austria and Hungary, there are full sections about Roma, even if this is rare.

Most curricula and textbooks that mention Roma do so in the context of the Second World War, National Socialism and genocide. The second most frequent theme is migration and minorities, in which the current situation of Roma as a minority within diverse societies is studied. One German curriculum mentions Roma in the topic of securing minority rights in constitutional law. It’s only in Spain that Roma is mentioned in the curricula with the aim of promoting tolerance and respect for diversity.

Furthermore, the representation of Roma in textbooks is often very stereotypical. They are often represented as being uncivilised or poor. Even some portions which attempt to present Roma actually end up reinforcing stereotypes of Roma being a group of dancers with flamboyant clothing. They are portrayed as more of an “exotic curiosity”, rather than people who have rights and should be respected. Occasionally, more realistic representations are made in countries like Austria or Finland, such as presenting symbols related to the international Roma rights movement, for example the Roma flag or the Roma anthem.

The clear conclusion of the study is that across Europe, education systems need to do better. The representation of Roma is insufficient and often inaccurate. It results in students either not learning about Roma at all, or only learning a stereotyped version of the facts - this is not the right way forward. With the right tools put into place, making young people aware of Roma people and the accurate facts about them, tolerance and inclusivity in society can largely improve.