Vijesti ROMI.HR

Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine donijela je i proglasila Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR) kao odgovor na divljačka zlodjela počinjena u Drugom svjetskom ratu. To je bio prvi put da su se države složile kako je potrebno zaštititi ljudske slobode i ljudska prava na svjetskoj razini. Opća deklaracija definirala je opće standarde koje treba postići za sve nacije i sve ljude. Osnovna ideja Opće deklaracije o ljudskim pravima je isticanje toga da svaka osoba ima pravo na temeljna prava i slobode bez obzira na to koje je nacionalnosti, mjesta boravka, spola, nacionalnog ili etničkog podrijetla, religije, jezika ili bilo koje druge odrednice. Deklaracija o ljudskim pravima prevedena je na više od 500 jezika.

Opća skupština Ujedinjenih naroda 1950. godine usvojila je Rezoluciju 423 (V) tokom 317. plenarne sjednice nakon čega je većina zemalja i zainteresiranih organizacija diljem svijeta predložilo da se Dan ljudskih prava slavi 10. prosinca, kao pokušaj da se podigne svijest o svim ljudima. Rezolucija poziva sve zemlje da godišnje izvještavaju o obilježavanju Dana ljudskih prava.

Tokom Svjetske konferencije o ljudskim pravima 1993. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda utemeljila je Ured za ljudska prava Ujedinjenih naroda u svrhu zaštite ljudskih prava koja su sadržana sukladno zakonu i definirana u Općoj deklaraciji. Ured za ljudska prava Ujedinjenih naroda, koji se također naziva i UN-ovim Uredom Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR), smješten je u Ženevi u Švicarskoj, u povijesnoj zgradi Palais Wilson.

Uloga visokog dužnosnika za ljudska prava je da preuzme vodstvo u promicanju i zaštiti ljudskih prava, pregovara o aktivnosti na polju ljudskih prava i podiže svijest za njih putem sistema UN-a, uključujući i Vijeće UN-a za ljudska prava u Ženevi u Švicarskoj. Vijeće je međuvladino tijelo unutar sistema UN-a i sačinjeno je od 47 država odgovornih za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava diljem svijeta. Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava na četverogodišnji mandat imenuje Opća skupština UN-a. Čileanska političarka Michelle Bachalet visoka je povjerenica za ljudska prava od 1. studenog 2018. godine. Michelle Bachalet bila je prvoizabrana žena predsjednica u Čileu.

Dan ljudskih prava je obično istaknut nekom temom. Ovogodišnja (2021) tema je „Jednakost – smanjivanje nejednakosti, unaprjeđenje ljudskih prava“. Tema 2021. godine odnosi se na „jednakost“ i Članak 1 Opće deklaracije o ljudskim pravima u kojem se kaže – „Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima“.

Shvaćanje jednakosti i nediskriminacije temeljno je za ljudska prava. Pojam „jednakost“ dolazi iz Ciljeva održivog razvoja do 2030.godine i Zajedničkog okvira za djelovanje sustava Ujedinjenih naroda definiranog u dokumentu „da nitko ne ostane po strani: jednakost i nediskriminacija u srcu održivog razvoja“. Cilj okvira je povećati priznavanje nejednakosti i problema diskriminacije i oformiti program kako bi se postiglo zajedničko rješenje.

Aktivnosti diljem svijeta za Dan ljudskih prava 2021. uključuju: online postavljanje pitanja i odgovora vezanih uz ljudska prava i jednakost na koja će iz Ženeve odgovarati Michelle Bachelet; žene će se okupiti u Kostariki kako bi podigle svoje glasove i pjevale protiv nejednakosti; u Kamerunu se provodi kampanja podizanja svijesti o privremeno raseljenim osobama i zajednicama koje su ih primile; „murali jednakosti“ u Ukrajini; digitalna kampanja u južnoj Aziji – „Podignimo svaki glas za jednakost“; umjetničko natjecanje u Trinidadu i Tobagu s temom „Što tebi znači jednakost?“

Pored individualnih prava koja su ustanovljena u Općoj deklaraciji, postoje kolektivna prava koja uključuju pravo na obrazovanje, smještaj, zdravstvenu skrb, odgovarajući životni standard, a koja su prepoznata u Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR) kao primarnom međunarodnom pravnom izvoru gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, usvojenom u prosincu 1966.

Izvješće o situaciji s ljudskim pravima u Hrvatskoj ovog je proljeća objavila Kuća ljudskih prava u Zagrebu. U Hrvatskoj je zbog neobičnih okolnosti, kao na primjer pandemije i potresa, došlo do stagnacije u mnogim područjima ljudskih prava, gdje je napredak bio vidljiv u prethodnim godinama, ali nažalost dogodilo se nazadovanje u primjeni ljudskih prava u mnogim područjima zaštite najranjivijih pojedinaca i grupa.

COVID-19 utjecao je na pravo na obrazovanje za Rome. Kosovo (među mnogim drugima) prijavljuje da se od početka pandemije škole moraju prebaciti na online način nastave, a time se Rome koji nemaju pristup Internetu ostavlja bez odgovarajućeg obrazovanja na više od godinu dana. U 21. stoljeću usvojen je veći broj odredbi za jednaka prava na obrazovanje. Nažalost, do današnjeg dana one nisu realizirane. Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) izvijestila je o problemu izdvajanja u obrazovanju romske djece u mnogim zemljama, na primjer u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Podizanje svijesti moglo bi donijeti neke pozitivne promjene – lokalni pokret u Rumunjskoj imao je priliku da suzbije segregaciju u romskom obrazovnom sustavu i uskladi je s boljim nastavnim programom koji uključuje povijest Roma. Svjetska zajednica treba se usmjeriti na sve obrazovne institucije i osigurati jednaka prava na obrazovanje svima, uključujući i manjine, kako bi i manjine imale bolji pristup sustavu školovanja.

Još jedan problem diskriminacije istaknuo je Fernand de Varennes, posebni izvjestitelj UN-a o manjinskim pitanjima. U travnju 2021. komentirao je o sveprisutnom govoru mržnje na Internetu usmjerenom protiv Roma, a u kojima se na Rome svaljuje krivnja za širenje koronavirusa. Pozvao je na sprječavanje širenja tih provokativnih komentara. Također je istaknuo da nije dovoljno napravljeno kako bi se zaustavili komentari mržnje usmjereni prema Romima. Romska manjina i dalje doživljava online i fizičke napade jer se na netoleranciju ne reagira u mnogim zemljama. Fernand de Varennes je već 2020. godine upozorio da mržnja protiv Roma prisutna na društvenim mrežama dovodi do nasilja i ubojstava.

Prošlo je 73 godine otkako je usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima. Unatoč tome što je mnogo mjera u svrhu zaštite ljudskih prava ostvareno, nažalost u mnogim državama ljudi i dalje nemaju svoja prava i slobode.  Usvajanje Opće deklaracije o ljudskih pravima bilo je veliko postignuće nakon Drugog svjetskog rata, ali danas je razočaravajuće na mnogo načina – zaštita svakodnevnog života i ljudi širom svijeta nikad nije dosegla zadovoljavajuću razinu. Nažalost, položaj Roma jedan je od tužnih primjera da ove odredbe još nisu u potpunosti zaživjele.

In 1948 the United Nations General Assembly adopted and proclaimed the Universal Declaration of Human Rights (UDHR) as a response to the barbaric atrocities committed during WWII. It was the first time when countries agreed on the need for protection of freedoms and rights on a universal level. The Universal Declaration announced common standards to be achieved by all nations and all peoples. The main idea of the Universal Declaration of Human Rights is to outline that every person is entitled to have fundamental rights and freedoms regardless of their nationality, place of residence, sex, national or ethnic origin, religion, language, or any other status. The Declaration of Human Rights was translated into over 500 different languages.

It was the year of 1950 when the UN General Assembly adopted the Resolution 423 (V) during the 317th plenary meeting, each year after that most States and interested organizations all over the world were suggested to celebrate Human Rights Day on December 10th as an attempt to raise awareness of all peoples. The Resolution calls upon all countries to report yearly on the Human Rights Day celebrations.

In 1993 during the World Conference on Human Rights the United Nations General Assembly established the United Nations Human Rights Office to protect human rights that are preserved under international law and defined in the UDHR. The United Nations Human Rights Office, which is also called Office of the High Commissioner for Human Rights (OHCHR), headquarters are situated in Geneva, Switzerland in the historic Palais Wilson building.

The role of the High Commissioner for Human Rights was to take a lead in promoting and protecting human rights, communicating human rights activities and raising awareness for them throughout the UN System including Human Rights Council in Geneva, Switzerland, which is an inter-governmental body within the United Nations System made up of 47 States responsible for the promotion and protection of all human rights around the world. The High Commissioner for Human Rights is appointed by the UN General Assembly for a four-year term. Chilean politician Michelle Bachelet has been the UN High Commissioner for Human Rights since September 1, 2018, Michelle Bachelet was known to be the first woman to be elected the president of Chile.

The Human Rights Day is usually highlighted by a theme. This year’s (2021) theme is ‘Equality - reducing inequalities, advancing human rights’. The 2021’s theme refers to ‘Equality’ and Article 1 of the UDHR that states - ‘All human beings are born free and equal in dignity and rights’.

The perception of equality and non-discrimination is the fundament for human rights. The term ‘Equality’ comes from the 2030 Agenda for Sustainable Development and the UN System Shared Framework for Action aligned in the document “Leaving No One Behind: Equality and Non-Discrimination at the Heart of Sustainable Development”. The aim of the framework is to rise recognition of the inequalities and discrimination issues and form a program to reach a common solution.

Worldwide activities for 2021 Human Rights Day include an online Q&A regarding human rights and equality in Geneva with High Commissioner Michelle Bachelet; women will gather in Costa Rica to raise their voices and sing against inequality; an awareness campaign in Cameroon regarding Internally Displaced Persons and host communities; ‘Equality murals’ in Ukraine; a digital campaign in Southern Asia - ‘Raise every voice for Equality’; an art contest in Trinidad and Tobago under the theme ‘What does equality mean to you?’; as for Croatia – a draft of National Plan for Roma people inclusion for the period from 2021 until 2026 will be made as a part of Human Rights Day.

Aside from individual rights established in the Universal Declaration, there are also collective rights including rights for education, housing, health, rights to an adequate standard of living, which are recognized by International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights (ICESCR) as the primary international legal source of economic, social and cultural rights, signed in December 1966.

The Report for the Human Rights situation in Croatia was published this spring by the Human Rights House Zagreb - in Croatia due to extraordinary circumstances such as the pandemic and earthquakes, there has been stagnation in most areas of human rights, where progress has been made in previous years, and unfortunately there has been a setback in the exercise of human rights in many areas of protection of the most vulnerable groups and individuals.

The COVID-19 pandemic has affected the rights for education of Roma people. Kosovo (among many others) reports that since the pandemic hit the world, schools had to shift to online education, leaving Roma children who don’t have access to the Internet without proper education for over a year. In the XXI century a number of regulations for equal education rights were adopted, unfortunately to this day not many of them came to life. The European Commission against Racism and Intolerance (ECRI) has raised the issue of segregation in the education of Roma children in a number of countries including Czech Republic, Slovakia and Hungary. Raising awareness though might bring some positive changes - a grassroot movement in Romania had an opportunity to desegregate the Roma educational system and adjust a better curriculum with inclusion of Roma History. The world community needs to aim to cover all educational institutions with minorities to have a better access to the schooling system and provide equal rights for education.

Another discriminatory issue is pointed out by Fernand de Varennes - a United Nations Special Rapporteur on Minority Issues - he commented in April 2021 about the continuous online hate speeches against Roma for being scapegoated for spreading COVID-19 virus and called to control the spread of inflammatory online comments. He pointed out that not enough is done to stop the hate comments regarding such minorities as Roma. The Roma minority continue to experience online and physical attacks because intolerance came to be normalized in many countries. Mr. de Varennes has already warned in 2020 that hatred against Roma that is displayed on social media has led to violence and killings.

73 years have passed since the adoption of the Universal Declaration of Human Rights. Even though a lot of measures have been implemented in the protection of human rights, unfortunately in many states people still don't have their freedoms and rights. The adoption of the Universal Declaration of Human Rights was a great achievement after WWII, but now it’s disappointing in many ways - the protection of everyday life of people around the globe has never reached the proper level. Unfortunately the position of Roma is one of the sad examples that these regulations couldn’t yet succeed in.