Zanimljivosti ROMI.HR

U 19. stoljeću romske su teme postale popularne u umjetnosti, uključujući slikarstvo, graviranje i kiparstvo. Mnogi su strani umjetnici dolazili u Španjolsku kako bi zabilježili život Roma. Romi su postali glavni fokus ovih umjetničkih djela, prikazani kao narod koji predstavlja autentičnost, što je bilo privlačno romantičarskim i costumbrismo umjetnicima. Ovi su umjetnici često naglašavali i preuveličavali romske narodne tradicije. Tijekom tog razdoblja identificirani su i muški i ženski romski modeli, a njihovi su se prikazi koristili u tiskanim izdanjima za antropološke studije, posebno kako bi se prikazali primjeri tradicionalne odjeće.

Édouard Manet bio je jedan od prvih umjetnika koji je u 19. stoljeću slikao prizore modernog života. Njegova slika „Ciganka s cigaretom” (1862.) pronađena je u njegovom ateljeu nakon njegove smrti i nikada nije bila javno izložena, a ne postoji ni jasan zapis o njezinom izvornom naslovu. Kupio ju je Edgar Degas, a u ranim prodajama nazivana je „Indijanka” ili „Meksička žena”. Manet se počeo zanimati za prikazivanje Roma 1860-ih godina. Na ovoj slici, žena s tamnom kožom, neurednom kosom i samouvjerenim držanjem odudara od normi uglednih Francuskinja tog vremena. Ležerno drži cigaretu, a njezin je pogled udaljen i zamišljen, stvarajući dojam kontemplacije. Čini se da je Manet sliku ostavio nedovršenom, što otežava procjenu kako bi je završio.

Tijekom 1930-ih godina povjesničari umjetnosti počeli su je nazivati „Ciganka s cigaretom”, odražavajući termin koji je Manet koristio u drugim djelima. Međutim, 2023. godine Umjetnički muzej Sveučilišta Princeton promijenio je naslov u „Žena s cigaretom” kako bi se izbjegle negativne konotacije izvornog naziva i zbog nepoznatog identiteta žene prikazane na slici.

„El Jaleo” je velika slika Johna Singera Sargenta koja prikazuje španjolsku romsku plesačicu u izvedbi s glazbenicima. Naslikana 1882. godine, danas se nalazi u Muzeju Isabelle Stewart Gardner u Bostonu. Inspiraciju za ovo djelo Sargent je dobio tijekom svog putovanja kroz Španjolsku i Sjevernu Afriku 1879. godine. Slika prikazuje dramatične svjetlosne efekte, egzotične figure i živahni duh romskog plesa. Naziv „El Jaleo” odnosi se i na uzbuđenje prizora i na specifičan ples jaleo de jerez. Nakon godinu dana planiranja i skiciranja, Sargent je sliku dovršio brzo, koristeći odvažne i samouvjerene poteze kistom.

Za razliku od tradicionalnog akademskog slikarstva, Sargent koristi snažne kontraste između tamnih crnih tonova i jarko bijele suknje plesačice, koja je osvijetljena snažnim reflektorima, dajući slici osjećaj pokreta. Osvjetljenje baca duge, sablasne sjene na stražnji zid, pojačavajući dramatičnost prizora. Plesačica, nagnuta prema naprijed, izgleda kao da se kreće preko platna u tipičnom flamenco stilu, noseći veliki izvezeni šal. „El Jaleo” djeluje impresivno i realistički, stvarajući dojam kao da je promatrač prisutan na događaju, uz živopisni prikaz ritma, zvuka i pokreta. Ovo djelo spaja elemente impresionizma i realizma.

Vincent van Gogh, jedan od značajnih slikara, također je bio fasciniran romantičnim i egzotičnim životom Roma u području oko Arlesa i Camarguea, koje je doživljavao kao odraz vlastite izolacije od lokalne zajednice. Njegovo neobično ponašanje i izgled činili su ga izopćenikom u konzervativnom ruralnom mjestu, što je na kraju dovelo do njegovog odlaska. Van Gogh je žudio za društvom drugih umjetnika i osjećao se usamljeno u Arlesu, održavajući kontakt s umjetničkim svijetom preko svog brata Thea i prijatelja poput Paula Gauguina i Bernarda. Međutim, nedostatak društvenih odnosa produbio je njegovu tugu i depresiju.

„Romski kamp s karavanom” je slika Vincenta van Gogha iz 1888. godine, koja prikazuje skupinu Roma i njihove šarene karavane u prirodnom okruženju. Van Goghova živahna tehnika poteza kistom i svijetle boje unose energiju i život u prizor. Slika bilježi prolazni trenutak ljepote, odražavajući umjetnikov interes za teme putovanja i zajednice. Njegova uporaba svjetla i sjene dodaje dubinu slici, naglašavajući toplinu i bogatstvo romskog načina života. Djelo se danas nalazi u Musée d'Orsay u Parizu.

U ovim umjetničkim djelima Romi su prikazani kao simboli slobode, otpornosti i povezanosti s prirodom, što je mnoge umjetnike 19. stoljeća fasciniralo. Kroz svoje prikaze, ovi umjetnici nisu samo zabilježili vizualnu ljepotu romskog života, već su slavili i njihovu kulturnu bogatost i jedinstveni duh, ostavljajući trajan utjecaj na svijet umjetnosti.